Austrijski list Der Standard u analizi autorice Adelheid Wölfl otkriva strategiju banjalučkih vlasti, predvođenih Miloradom Dodikom, ali i ulogu saveznika iz Budimpešte. Analiza ukazuje na protivljenje Velike Britanije politici EU-a prema BiH te navodi da u cijeloj priči bitnu ulogu igra Olivér Várhelyi, povjerenik EU-a, političar iz "ergele" mađarskog autokrata Victora Orbana.

Prema navodima ovog lista, Dodik bi trebao suspendirati svoj plan otcjepljenja RS-a i tako se vratiti u zajedničke institucije na šest mjeseci. Sadržaj Várhelyijevog sporazuma sastoji se od tri točke. Prvo, rješavanje pitanja državne imovine na temelju zajedničkih kriterija i u bliskoj suradnji s SAD-om i Uredom visokog predstavnika (OHR).

Slijedi bavljenje pitanjem izmjene i dopune Kaznenog zakona, tj. odluke koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, što bi se uradilo kroz zakon koji bi usvojio Parlament BiH. A treća je točka ustavna i izborna reforma. Prema diplomitama, to znači da Dodika treba umiriti činjenica da će RS dobiti državnu imovinu.

Uz to, zakon kojim se zabranjuje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koji je ove godine donio bivši visoki predstavnik Inzko, treba mijenjati na način da se s tim suglasi Dodikov SNSD, navodi se u analizi.

Nešto trreba i dati

Prema pisanju Der Standarda, kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, na prijedlog bi pristao i hrvatski, kako se ocjenjuje, "nacionalistički" HDZ BiH, koji je u savezu s Dodikom.

“HDZ bi volio da samo jedan njegov kandidat može sjediti kao hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, a ne 'nenacionalist', kao što je to sada slučaj“, navodi Der Standard.

Pozivajući se na neimenovane diplomate, autorica dodaje i da EU želi osigurati da Republika Srpska dobije 90% državne imovine koja se nalazi na njenom teritoriju, a to su, među ostalim, šume, ali i vojni objekti. Ustavni sud BiH tek je ove godine utvrdio da zakon prema kojem su šume u vlasništvu RS-a nije sukladan Ustavu, podsjeća autorica teksta uz napomenu da je neriješena državna imovina vlasništvo bivše SR BiH, koja je bila u sastavu bivše Jugoslavije.

Nadalje, prema tvrdnjama diplomata, šestomjesečno odgađanje secesije, tj. povlačenja iz državnih institucija, Dodiku bi trebalo samo dati vremena da mu pomogne dobiti državnu imovinu i izmijeniti zakon koji zabranjuje poricanje ratnih zločina.

“Naravno da nitko ne misli da će RS prestati prijetiti secesijom čim dobiju državno vlasništvo“, navodi list pozivajući se na riječi svog izvora, europskog diplomata, koji dodaje da mnogi u međunarodnoj zajednici smatraju da Dodiku treba nešto dati, baš kao i šefu HDZ-a BiH Draganu Čoviću, Izborni zakon kojeg on želi. Dodiku treba novac kako bi žurno otplatio kamate na emitirane obveznice, tvrdi austrijski Der Standard i podsjeća da je RS koncem travnja na Londonskoj burzi prodala obveznice vrijedne 300 milijuna eura po kamatnoj stopi od 4,75%.

Dodiku su stoga, kao zalog za kredite, potrebne šume i druge nekretnine poput zračne luke u Trebinju ili hidroelektrane na Drini, zaključuje Wölfl.