Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. Istovremeno, na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini stoje redovi vozila, a zabrinuti građani gorivo sipaju čak i u kanistere. 

Cijene sirove nafte i prirodnog plina skočile su na svjetskom tržištu, nakon izraelskih i američkih udara na Iran i odmazde Teherana prema zemljama Zaliva. 

Zbog nastale situacije u ovoj regiji su zatvorena naftna i plinska postrojenja, iranske su vlasti zatvorile prolaz kroz Hormuški moreuz, koji povezuje Perzijski zaliv i otvoreno more. Njime, inače, distribuira oko petine količine nafte u svijetu.

Zatvoren moreuz

Barel nafte tako je od početka sukoba poskupio između 15 i 20 posto. Nadležnost nad tržištem goriva u Bosne i Hercegovine podijeljena je između entiteta. U oba je entiteta ograničena visina marži na gorivo. Ekonomisti upozoravaju na jedno: Kada poskupi gorivo, poskupit će i sve ostalo.

- Mi smo područje koje je potpuno ovisno od uvoza energenata. Bosna i Hercegovina je mala, otvorena ekonomija, koja ni na koji način ne može uticati na cijene nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Također, i hrane u velikoj količini uvozimo, upozorava ekspert Faruk Hadžić.

Federacija Bosne i Hercegovine ima robne rezerve nafte. Republika Srpska nema, te se u ovom entitetu razina rezervi dogovara s prodavcima. 

- Ono što možemo uraditi je da tamo gdje ima prostora, a to je u vidu fiskalnog opterećenja na gorivo koje država uzima, možemo s tim jednim mehanizmom prezentiranim u Parlamentu Bosne i Hercegovine kao moćan alat Vijeća ministara, i u slučaju bilo kakvih poremećaja doći do korekcije cijena. Građanima se tako vraćaju povjerenje i predvidivost, znajući da u svakom trenutku država promptno može reagirati, bukvalno unutar 24 sata, a ne čekati godinu, u panici, te što je za nas najvažnije – na taj se način može ublažiti psihološka dimenzija. Vidite, ponovno imamo paničnu kupovinu i paničan strah, navodi Hadžić.

Koristite aplikaciju!

Institucije oba entiteta upozoravaju da će biti dovoljno goriva, ali i da će se cijene kretati sukladno svjetskom tržištu i geopolitičkom situacijom na Bliskom istoku. 

Federalno ministarstvo trgovine izvijestilo je jučer kako se maloprodajne cijene dizelskog goriva na benzinskim crpkama u Federaciji kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike od čak pola marke po litru, između različitih prodajnih mjesta.

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži, budući da se zalihe nabavljene po ranijim nabavnim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktualnim ulaznim troškovima. U cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, na snazi ostaju mjere ograničenja marži na naftne derivate. Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

Federalno ministarstvo trgovine pozvalo je građane da koriste mobilnu aplikaciju FMT FBiH oil, koja omogućava praćenje cijena na crpkama u realnom vremenu.

- U vrijeme značajnih oscilacija cijena na globalnom tržištu nafte, važno je da građani imaju pouzdane i transparentne informacije. Putem aplikacije mogu jednostavno provjeriti cijene na različitim lokacijama, ali i prijaviti eventualne nepravilnosti ukoliko uoče razliku između istaknute cijene na pumpi i one koja im se naplaćuje, navode.

Federalna uprava za inspekcijske poslove provodi redovite kontrole, pri čemu prijave građana predstavljaju ključan doprinos učinkovitijem nadzoru. U usporedbi sa zemljama okruženja na dan 8. ožujka, cijena dizela u Republici Hrvatskoj iznosila od 1,48 do 1,69 eura, dok je u Sloveniji najniža cijena 1,46 eura po litru. U Srbiji cijena dizela iznosi 203 RSD, što je približno 3,37 KM po litru.

J. S.