Budućnost BiH nije u OHR-ovim intervencijama, kaže međunarodni predstavnik
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, ali da budućnost zemlje ne vidi u svakodnevnim intervencijama međunarodne zajednice, nego u preuzimanju odgovornosti domaćih institucija i političara.
"Na temelju Aneksa 10. Daytonskog mirovnog sporazuma, ovlasti visokog predstavnika i dalje ostaju na snazi", rekao je Schmidt 3. prosinca, dodajući kako je tokom sjednice vodio "vrlo dobre i plodonosne razgovore s izaslanstvima, "posebno s američkim kolegama, koji dobro poznaju prilike u BiH i regiji".
Schmidt je ocijenio da je u širokim diplomatskim krugovima postignuta suglasnost kako trajni model upravljanja BiH ne može počivati na stalnom intervencionizmu.
"Smatramo da budućnost BiH nije u tome da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke te da je takvo stanje dugoročno neodrživo", rekao je dodavši da širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH.
Govoreći o europskom putu BiH, Schmidt je kazao da će pred vlastima u BiH biti "iznimno zahtjevan posao" usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Jedna od središnjih tema sastanka, prema riječima Schmidta, bilo je i pitanje državne imovine, koje već tri desetljeća ostaje otvoreno.
Riječ je o nekretninama i zemljištu za koje je OHR donio odluku kojom je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje tom imovinom do donošenja zakonskog rješenja na državnoj razini. Zbog toga su brojni razvojni i investicijski projekti blokirani.
Schmidt je poručio da je teško razgovarati s lokalnim čelnicima, a ne dotaknuti se tog problema.
"Svatko tko putuje Bosnom i Hercegovinom može vidjeti koliko pitanje državne imovine koči razvoj", rekao je, istaknuvši da je mandat započeo 2021. godine upravo "olakšavanjem procesa i uklanjanjem prepreka za investicije".
Najavio je da će o toj temi razgovarati i s načelnicima i gradonačelnicima i parlamentarcima te da očekuje konkretne pomake do idućeg sastanka Vijeća za provedbu mira planiranog za pola godine.
Na dnevnom redu PIC-a bilo je i stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT), koji se već godinama suočava s ozbiljnim financijskim teškoćama zbog neriješenog sustava prikupljanja i raspodjele RTV pristojbe na državnoj razini. Zbog toga BHRT bilježi dugovanja, poteškoće u isplatama plaća i prijeti mu prestanak rada.
Schmidt je rekao kako je pitanje financiranja BHRT-a razmatrano u kontekstu izrade državnog proračuna BiH.
"Željeli bismo da određene stavke budu uključene u taj dokument [budžet BiH], posebno osiguranje financiranja BHRT-a. Očekujemo promjene", rekao je te dodao kako očekuje skoro upućivanje prijedloga proračuna za 2026. godinu u proceduru.
Schmidt je naglasio da PIC i dalje pruža potporu domaćim političkim liderima, ali da od njih očekuje vidljive poteze na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Upravni odbor PIC-a, kako je rekao, konstatirao je da u BiH postoje snažne institucije, ali i prostor za dodatno poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja, što bi otvorilo nova radna mjesta i osiguralo bolje prilike za građane.
"Nakon 30 godina vrijeme je da se više oslonimo na domaće dužnosnike koji će sami donositi odluke", poručio je Schmidt, naglašavajući potrebu za "neometanom tranzicijom s Daytonskog okvira prema euroatlantskim integracijama bez stvaranja institucionalnog vakuuma".
Sastanak PIC-a održan je i u povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 14. prosinca 1995. godine u Parizu, kojim je okončan rat u BiH i uspostavljen današnji ustavnopravni poredak.
Sudionici su, kako je kazao Schmidt, podsjetili da sporazum nije samo zaustavio rat, nego je omogućio obnovu zemlje, povratak izbjeglica i početak društvene reintegracije, iako mnoga ključna politička i institucionalna pitanja – poput državne imovine i funkcionalnosti javnih servisa ni tri desetljeća kasnije nisu riješena.
Tijekom sastanka u Sarajevu predstavnici PIC-a sastali su se s članovima Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK-a), nevladine organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore uključujući i nedavno održane prijevremene za predsjednika entiteta Republika Srpska. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-a), međunarodnih financijskih institucija, vojne misije EU u BiH (EUFOR), NATO-a, Vijeća Europe i država članica Upravnog odbora PIC-a.