Cijena kave na svjetskom tržištu već mjesecima obara rekorde – a prognoze ne nude puno optimizma. Stručnjaci upozoravaju da bi se visoke cijene mogle zadržati još najmanje tri godine. Glavni razlozi su klimatske promjene, rast troškova proizvodnje i geopolitičke napetosti.

Globalno tržište kave pod pritiskom
Prema podacima International Coffee Organization (ICO), svjetsko tržište kave prolazi kroz najveće poremećaje u posljednjih deset godina. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose dviju najvažnijih vrsta – arabike i robuste. Uz to, američke carine od 50 posto na brazilski izvoz dodatno podižu cijene.

„Globalno tržište kave suočava se s ozbiljnim poremećajima zbog klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija“, navodi ICO u najnovijem izvještaju. Procjenjuju da bi stabilizacija mogla nastupiti tek za tri godine, kada nove plantaže počnu davati plodove.

Pojas kave i glavni proizvođači
Kava se uzgaja u tzv. pojasu kave (coffee belt), području između 23° sjeverno i 25° južno od ekvatora. To su regije s idealnim uvjetima – temperaturom od 18 do 24 °C i obiljem oborina.

Najveći proizvođač kave je Brazil, koji pokriva oko 36% globalne proizvodnje. Slijede Vijetnam s 17%, Etiopija sa 6,5%, Indonezija s 6% te Kolumbija s 5%. Zajedno, ove zemlje čine oko 70% svjetske proizvodnje kave.

Klimatske promjene dižu cijene
Najveći utjecaj na cijenu imaju klimatske promjene. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose i povećale troškove. Poplave u Indoneziji i Ugandi dodatno pogoršavaju situaciju jer uništavaju usjeve i otežavaju berbu. Dugoročno, klimatske promjene smanjuju površine pogodne za uzgoj.

Bolesti poput lisne hrđe smanjuju prinose arabike u Latinskoj Americi za 10–20%. Uz to, nedostatak sezonskih radnika u Brazilu i Kolumbiji povećava troškove berbe.

Rast troškova i problemi s održivošću
Cijene gnojiva, pesticida i goriva znatno su porasle zbog globalne inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i poremećaja u opskrbnim lancima. Farmeri se suočavaju s rastućim zahtjevima za održivom i organskom proizvodnjom, što zahtijeva dodatna ulaganja u certifikate i ekološke standarde.

U zemljama poput Etiopije i Kolumbije, starenje stabala i erozija tla dodatno smanjuju prinose. Mnogi uzgajivači odustaju od kave i prelaze na profitabilnije kulture poput soje ili avokada.

Carine, porezi i konačna cijena šalice kave
Na globalni rast cijena nadovezuju se lokalni porezi i trošarine, piše tportal. U Europskoj uniji najveći je teret PDV, dok pojedine zemlje imaju i dodatne poreze na kavu. U Sjedinjenim Državama, zbog carina na brazilski izvoz, kava je 21% skuplja nego prošle godine.

Stručnjaci procjenjuju da će prosječna cijena šalice kave iduće godine porasti za 4 do 7 posto. Unatoč tome, potrošnja neće pasti – svakog dana u svijetu se popije oko 2,25 milijardi šalica kave.

Cijena i dalje raste
Cijena kave nastavlja rasti zbog kombinacije klimatskih promjena, carina i rastućih troškova proizvodnje. Analitičari očekuju da će se tržište stabilizirati tek za nekoliko godina, no potrošači će dotad plaćati skuplju kavu u trgovinama i kafićima, piše Financa.