Cijene nafte ponovno su postale jedan od glavnih izvora zabrinutosti za globalna tržišta nakon što su nove napetosti između Irana i Izraela dovele do naglog rasta cijena energenata.

Brent nafta u ponedjeljak je porasla za više od tri posto i dosegnula 96 dolara po barelu, dok je američki WTI premašio 93 dolara po barelu.

Iza tog rasta ne stoje promjene u ponudi ili potražnji, nego nešto što tržišta tradicionalno najviše zabrinjava – geopolitička neizvjesnost.

Svaki novi vojni incident na Bliskom istoku podsjeća investitore koliko je globalni energetski sustav i dalje osjetljiv na političke i sigurnosne rizike.

Cijene nafte reagiraju na krhko primirje
Tržišta su posljednjih dana očekivala smirivanje situacije nakon najava primirja između Irana i Izraela.

Međutim, novi raketni napadi i vojni udari brzo su promijenili raspoloženje investitora.

Izraelske snage izvele su napade na vojne ciljeve u Iranu, dok je Teheran poslao poruke da dogovor s Washingtonom više nije realna opcija u postojećim okolnostima.

Takve poruke imaju snažan psihološki učinak na tržište.

Nafta nije samo roba.

Ona je i geopolitički instrument čija se cijena često mijenja mnogo prije nego što dođe do stvarnog poremećaja opskrbe.

Hormuški tjesnac ostaje najveći strah tržišta
Kada se govori o sukobima na Bliskom istoku, investitori gotovo uvijek prate jedno mjesto – Hormuški tjesnac.

Kroz taj uski morski prolaz prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Svaka prijetnja zatvaranju ili ograničavanju plovidbe trenutačno povećava premiju rizika ugrađenu u cijenu energenata.

Iako trenutno nema znakova potpunog prekida prometa, tržišta unaprijed ugrađuju mogućnost eskalacije sukoba.

Upravo zato cijene često rastu i prije nego što se pojavi stvarni problem u opskrbi.

OPEC+ pokušava smiriti tržište
Zanimljivo je da rast cijena dolazi u trenutku kada proizvođači pokušavaju povećati ponudu.

OPEC+ je odlučio povećati proizvodne kvote za dodatnih 188.000 barela dnevno od srpnja, što predstavlja četvrto uzastopno povećanje proizvodnje.

Na prvi pogled takav potez trebao bi smanjiti pritisak na rast cijena.

Međutim, tržišta su trenutno više fokusirana na geopolitičke rizike nego na proizvodne kvote.

Drugim riječima, dodatna proizvodnja nije dovoljna da neutralizira strah od mogućeg širenja sukoba.

Energetska tržišta ponovno testiraju otpornost gospodarstva
Rast cijena nafte dolazi u osjetljivom trenutku za globalnu ekonomiju.

Mnoge središnje banke, uključujući Europsku središnju banku i američki Fed, posljednjih mjeseci pokušavaju vratiti inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... pod kontrolu.

Više cijene energenata mogle bi ponovno otežati taj proces.

Nafta i dalje ima snažan utjecaj na transport, logistiku, proizvodnju i cijene robe široke potrošnje.

Zbog toga svaki ozbiljniji rast energenata povećava rizik novog inflacijskog vala.

Za kompanije to znači više operativne troškove.

Za potrošače skuplje gorivo i veće životne troškove.

Investitori traže odgovor na jedno pitanje
Ključno pitanje danas nije koliko će iznositi cijena nafte ovaj tjedan.

Puno je važnije koliko dugo će trajati aktualna geopolitička napetost.

Ako sukob ostane ograničen, tržište bi se moglo relativno brzo stabilizirati.

Ako dođe do šire regionalne eskalacije, energetska tržišta mogla bi ući u novo razdoblje volatilnosti koje bi imalo posljedice daleko izvan sektora nafte i plina.

U tom scenariju posljedice bi osjetili transport, industrija, zrakoplovni sektor, logistika i financijska tržišta.

Cijene nafte postaju pokazatelj geopolitičkog rizika
Posljednjih godina tržišta su se navikla promatrati naftu prvenstveno kroz prizmu proizvodnje, potražnje i odluka OPEC-a.

Najnoviji događaji pokazuju da geopolitički faktor i dalje ima presudnu ulogu.

Cijene nafte danas nisu samo pokazatelj stanja energetskog tržišta nego i svojevrsni barometar političke stabilnosti na Bliskom istoku.

Sve dok postoji rizik od novih sukoba između Irana i Izraela, tržišta će ostati osjetljiva na svaku novu vijest iz regije.

Za investitore i kompanije to znači da energetski rizik ponovno postaje jedan od najvažnijih ekonomskih faktora druge polovice godine, piše financa.