Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon najnovijeg rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Država i Irana. Cijena sirove nafte Brent, ključnog međunarodnog mjerila, porasla je za oko 0.9 posto nakon što su uzajamni američki i iranski udari tijekom vikenda ponovno doveli u pitanje povratak normalnog pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu.

Tržište nafte reagira na napetosti
Terminski ugovori za naftu Brent s isporukom u kolovozu dosegli su cijenu od 73.21 dolara po barelu u 3:30 po GMT-u, što je 1.27 dolara više nego dan prije početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana 28. veljače. "Djelomičan oporavak cijene Brenta jutros odražava da je tržište možda prebrzo reagiralo na optimizam oko prekida vatre", rekao je za Al Jazeeru Fabien Yip, tržišni analitičar u tvrtki IG iz Sydneyja.

"Cijena nafte gotovo je u potpunosti izgubila svoju ratnu premiju, unatoč Memorandumu o razumijevanju bez detalja o provedbi i neprekidnim napadima. Napad na trgovački brod u četvrtak bio je suočavanje sa stvarnošću, a uzvratni udari ovog vikenda to su dodatno potvrdili", dodao je Yip.

Mješovita kretanja na azijskim burzama
Azijska su tržišta dionica u ponedjeljak ujutro zabilježila mješovita kretanja, s gubicima u Tokiju i Seulu te dobicima u Hong Kongu i Taipeiju. Japanski referentni indeks Nikkei 225 pao je za 0.7 posto, dok je južnokorejski Kospi zabilježio pad od 1.9 posto. Istovremeno, hongkonški referentni indeks Hang Seng i tajvanski Taiex porasli su za 2.2, odnosno 1.4 posto.

Pad tehnoloških dionica potaknut sumnjama u AI
Među najvećim gubitnicima našle su se japanske i korejske dionice povezane s procvatom umjetne inteligencije, usred rasprave o tome hoće li se golema ulaganja tehnoloških tvrtki u tu novu tehnologiju isplatiti.

Japanski tehnološki div SoftBank Group pao je za oko 5 posto, dok je Advantest Corporation, ključni proizvođač opreme za testiranje poluvodiča, zabilježio pad od 3.7 posto. Dionice južnokorejskih divova u proizvodnji memorijskih čipova, Samsung Electronicsa i SK Hynixa, pale su za oko 5, odnosno 4 posto.

"Unovčavanje dobiti na kraju tromjesečja pridonosi prodajnom pritisku, jer ulagači žele osigurati zaradu od izvanrednog rasta. Kospi je ove godine porastao za otprilike 95, a Nikkei za 37 posto", rekao je Yip iz IG-a. "Ipak, temeljno je pitanje može li se procvat umjetne inteligencije nastaviti pretvarati u održiv rast zarade ili će pritisak na marže nastupiti prije nego što je tržište očekivalo."

Razmjena vatre i diplomatski napori
Američko središnje zapovjedništvo objavilo je da je u petak i subotu izvelo napade na Iran, navodeći kao razlog iranske napade na dva trgovačka broda u Hormuškom tjesnacu. Tim ključnim morskim prolazom u mirnodopskim uvjetima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Iran je na napade odgovorio lansiranjem niza projektila i dronova usmjerenih na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu.

Kasno u nedjelju, više medija izvijestilo je, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, da su se Washington i Teheran dogovorili obustaviti napade i obnoviti pregovore o okončanju rata. Portal Axios, citirajući neimenovanog visokog američkog dužnosnika, objavio je da će strane u utorak održati razgovore u Dohi u Kataru.

Iran se još nije oglasio o navodnom sporazumu o prekidu sukoba niti o planiranim razgovorima. Američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisali su 17. lipnja memorandum o razumijevanju za kraj rata, no sporazum je više puta bio ugrožen zbog novih sukoba i neslaganja oko tumačenja teksta, piše index.