Govoreći za RTV Herceg-Bosne o usvajanju Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović konstatirao je da su Hrvati ponovno preglasani, ali da projekt ostaje strateški interes za BiH i hrvatski narod. 

- Ono što je pozitivno jest da su svi Hrvati u Domu naroda Parlamenta FBiH bili na istoj strani i nisu podržali takav pristup. Preglasavanje nije dobro i smatram da način na koji se ovo izglasalo nije primjeren. Sve bošnjačke stranke bile su koordinirane u pogledu te odluke. Poruka nam je poslana. Na nama je raditi najbolje što možemo, rekao je Čović, te najavio da će se nastaviti tražiti rješenja kako bi tvrtka koja će voditi projekt imala sjedište u Mostaru te bila neovisna javna institucija. 

- Imamo dovoljno instrumenata to realizirati na primjeren način, iako nam je poslana loša politička poruka, dodao je te pojasnio da je cilj što brža realizacija projekta kako bi se omogućilo sklapanje sporazuma s Hrvatskom te donošenje odluka na razini županija i lokalnih zajednica kroz čije područje plinovod prolazi.  

O odnosima s međunarodnim partnerima

Čović je odgovorio i na pitanje o ulozi međunarodne zajednice u tom projektu, poglavito ulozi veleposlanika SAD-a u BiH i visokog predstavnika. 

- Visoki predstavnik se nije previše uključivao, a što se tiče američke administracije, oni su kazali svoje. Naše partnerstvo s njima će se nastaviti, ali jasno ćemo izražavati svoje interese. Ne smatram da je ikome strateški interes da baš jedna određena tvrtka provodi ovaj projekt, posebno ako imamo negativna iskustva s njom, rekao je on referirajući se na tvrtku BH-Gas. 

Pritom je ponovio da u tom poduzeću nije zaposlen nijedan Hrvat niti je itko iz hrvatskog naroda zastupljen u njegovoj upravi. 

- Ovo je ogroman financijski projekt koji mogu nositi isključivo zdrave tvrtke u financijskom i organizacijskom smislu, smatra Čović koji je napomenuo i da je hrvatska strana predočila svoj stav američkom veleposlaniku Michaelu Murphyju, pri kojem ostaje i kojeg će nastaviti ponavljati u budućim razgovorima. 

- Naši strateški interesi moraju biti zadovoljeni, a naš vanjskopolitički put ostaje euroatlantski, uz partnerstvo s SAD-om, zaključio je.

 Upitan što očekuje od Hrvatske po pitanju Južne plinske interkonekcije, Čović je izrazio uvjerenje da će Zagreb i dalje podržavati stav Hrvata u BiH. 

- Mislim da ćemo zajedno napraviti sve što treba kako bi projekt što prije bio realiziran, kazao je.  

Odgađanje sjednice Parlamenta BiH i europski zakoni

Čelnik HDZ-a BiH za RTV Herceg-Bosne se osvrnuo i na prošlotjedno odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, zbog čega su europski zakoni ponovno na čekanju. 

- Zakoni će biti usvojeni. Dogovor je bio da se još prije Božića usvoji proračun i ključne zakoni. No, odnosi u partnerstvu Sarajevo-Banja Luka-Mostar, tj. među predstavnicima triju naroda, doveli su do toga da su zakoni skinuti s dnevnog reda, napomenuo je podsjetivši da je postojao dogovori s partnerima kako bi se zakone donijelo u predviđenim rokovima, a zatim nastavilo pregovore o Zakonu o sudovima BiH i Zakonu o VSTV-u BiH. 

- Obećali smo i predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću da ćemo te zakone staviti na dnevni red kako bismo u ožujku mogli započeti pregovarački proces s EU-om. No, vidljivo je da koalicija više nema stabilnu većinu, osim kada su u pitanju bošnjački interesi. Na drugim pitanjima sad imamo problem, upozorio je Čović koji je, u svjetlu inicijativa za smjenu pojedinih ministara, ocijenio nužnim pronaći rješenje kako bi se politički partneri vratili za pregovarački stol a ključni zakoni bili usvojeni.