Zemlje Europske unije ni treći dan zaredom nisu uspjele postići dogovor o novom paketu sankcija protiv Rusije, zbog čega je gornja granica cijene ruske sirove nafte privremeno produljena za još tjedan dana.

Veleposlanici su odgodili daljnje rasprave za idući ponedjeljak, 22. srpnja, te su se dogovorili da se gornja granica cijene nafte privremeno zadrži na 44,10 dolara po barelu do 23. srpnja, potvrdila su dva diplomatska izvora iz EU. Novi sastanak, koji je sazvala Irska kao trenutna predsjedavajuća Vijećem EU, ključan je jer bi bez novog dogovora gornja granica cijene automatski porasla zbog rasta cijena nafte uslijed rata u Iranu, što bi donijelo neočekivani prihod ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Europska komisija zakonski je obvezna preračunati gornju granicu nakon 15. srpnja, no nova bi granica stupila na snagu tek 1. kolovoza, što Bruxellesu daje određeni manevarski prostor, piše Politico.

Ovo je bio treći uzastopni dan sastanaka ministara i veleposlanika EU na kojima se nije uspio postići dogovor o 21. paketu sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja traje već četiri godine. EU se bori za očuvanje jedinstva oko kaznenih mjera čak i u trenutku dok se Ukrajina brani uspješnom kampanjom bespilotnih letjelica. Ti su udari nanijeli veliku štetu i onesposobili nekoliko ruskih rafinerija nafte, što je dovelo do nestašice goriva u Rusiji i prisililo Moskvu da traži uvoz dizela na svjetskim tržištima.

Nacionalni interesi
Budući da je za uvođenje sankcija potrebna jednoglasnost svih 27 država članica, pojedine vlade mogu uvjetovati svoj pristanak tražeći ustupke za vlastite nacionalne interese. Dok je bivši mađarski premijer Viktor Orbán bio poznat po blokiranju pomoći Ukrajini, a postojale su nade da će Budimpešta biti manje opstruktivna nakon što je vlast preuzeo Péter Magyar, ovoga puta postupak koče Austrija i Grčka.

Beč je predložio dogovor kojim bi se austrijskoj Raiffeisen Banci nadoknadila šteta od 2,44 milijarde eura zbog, kako tvrde, nezakonitog oduzimanja njezina poslovanja u Rusiji. Prema tom prijedlogu, zaplijenila bi se i prodala zamrznuta ruska imovina u Austriji vrijedna 2,1 milijardu eura. Ta imovina pripada tvrtki u vlasništvu ruskog oligarha Olega Deripaske.

Prijedlogom je predviđeno da se značajan dio sredstava uloži u fond za obnovu Ukrajine. Dugoročno, Beč se nada da bi ovakav potez odvratio Moskvu od budućih zapljena imovine tvrtki iz EU koje posluju u Rusiji.

Iako veleposlanici drugih zemalja isprva nisu bili skloni podržati tu ideju, tri izvora upućena u pregovore izjavila su za Politico da je rješenje pronađeno u utorak, no odbili su otkriti detalje.

Grčka je, s druge strane, izrazila zabrinutost zbog ranijih ograničenja EU na trgovinu ruskim ukapljenim prirodnim plinom, koja bi trebala stupiti na snagu nakon listopada 2025. Prema izvorima, koji su htjeli ostati anonimni zbog osjetljivosti pregovora, ta pitanja još nisu riješena.

Sadržaj 21. paketa sankcija
Unatoč odgodama, 21. paket sankcija smatra se snažnim. On uključuje stavljanje još 250 pojedinaca uključenih u ruske ratne napore na popis sankcioniranih, kao i sankcije protiv više banaka i brodova povezanih s krijumčarenjem nafte.

Tijekom pregovora, iz prijedloga paketa uklonjena je zabrana uvoza ruske ribe, a ublažena su i ograničenja za izdavanje viza bivšim pripadnicima ruske vojske, piše index.