EU priprema krizne ovlasti za čipove kako bi Bruxelles mogao intervenirati u europske dobavne lance poluvodiča tijekom kriznih situacija, uključujući i mogućnost preusmjeravanja postojećih isporuka. 

Prema nacrtu prijedloga u koji je imao uvid Financial Times, Europska unija želi ojačati kontrolu nad strateški važnim tehnologijama u trenutku rastućih geopolitičkih napetosti između Kine i SAD-a.

To uključuje:

mogućnost prioritiziranja određenih narudžbi
zajedničku nabavu čipova na razini EU-a
obvezno dostavljanje podataka o opskrbnim kapacitetima
potencijalne kazne za kompanije koje odbiju suradnju
U pozadini cijelog prijedloga nalazi se rastući strah Bruxellesa da bi poluvodiči u narednim godinama mogli postati sredstvo ekonomskog pritiska u sukobu između najvećih svjetskih sila.

Čipovi postaju pitanje ekonomske sigurnosti Europe
Pandemija i globalna nestašica poluvodiča pokazale su koliko moderna ekonomija ovisi o stabilnoj opskrbi čipovima.

Bez njih danas ne funkcioniraju:

automobilska industrija
obrambeni sustavi
medicinska oprema
podatkovni centri
cloud infrastruktura
umjetna inteligencija
telekomunikacijske mreže
Europske tvornice automobila tijekom prethodnih godina morale su usporavati proizvodnju i privremeno zatvarati pogone upravo zbog problema u opskrbi čipovima.

Tada je Bruxelles prvi put ozbiljno shvatio koliko Europa ima malo kontrole nad tehnologijom koja pokreće suvremenu industriju.

Bruxelles priprema ovlasti za izravnu kontrolu opskrbe čipovima
Prema informacijama koje je objavio Financial Times, novi zakon omogućio bi Europskoj komisiji da tijekom kriznih situacija intervenira u raspodjelu poluvodiča unutar europskog tržišta.

To znači da bi proizvođači čipova mogli biti prisiljeni:

dati prioritet određenim sektorima
odgoditi postojeće komercijalne isporuke
prilagoditi distribuciju prema potrebama tržišta
Bruxelles također želi mogućnost zajedničke nabave kako bi spriječio međusobno natjecanje država članica u slučaju ograničenih količina na tržištu.

Model podsjeća na centraliziranu europsku nabavu cjepiva tijekom pandemije, kada je Europska komisija djelovala kao zajednički kupac za više država članica.

Takav pristup pokazuje koliko se europska industrijska politika promijenila.

Prije deset godina ovakva razina intervencije u tržište bila bi gotovo nezamisliva.

Danas Bruxelles otvoreno priprema mehanizme za upravljanje strateškim tehnologijama.

Europa priznaje vlastitu tehnološku slabost
Najvažniji dio cijele priče možda nije sama regulativa nego ono što ona implicitno potvrđuje.

Europa nema dovoljno vlastite proizvodnje naprednih čipova.

EU trenutačno pokriva manje od 10 posto globalne proizvodnje poluvodiča, dok tajvanski TSMC proizvodi više od 90 posto najnaprednijih čipova na svijetu.

To znači da europska industrija ostaje snažno ovisna o:

Tajvanu
američkoj tehnologiji
azijskim opskrbnim lancima
geopolitičkoj stabilnosti Indo-Pacifika
U nacrtu prijedloga Bruxelles otvoreno priznaje da Europa gotovo potpuno ovisi o SAD-u i Aziji kada je riječ o najnaprednijim poluvodičima.

I upravo zato čipovi više nisu samo industrijsko pitanje.

Postali su pitanje strateške autonomije.

Geopolitika ulazi izravno u poslovne modele kompanija
Rastuće napetosti između Kine i SAD-a dodatno pojačavaju zabrinutost europskih institucija.

U Bruxellesu postoji sve veći strah da bi poluvodiči mogli postati alat ekonomskog pritiska i geopolitičkog ucjenjivanja.

Rizik više nije teorijski.

Prošle godine nizozemska vlada intervenirala je u slučaju proizvođača čipova Nexperia zbog zabrinutosti da bi kineski vlasnici mogli preseliti proizvodnju i imovinu izvan Europe.

Nakon toga opskrba čipovima iz dijela poslovanja u Kini značajno se usporila, što je pogodilo pojedine europske proizvođače automobila i dodatno otvorilo pitanje tehnološke sigurnosti kontinenta.

Za business sektor to mijenja cijelu logiku poslovanja.

Geopolitika danas izravno određuje dostupnost tehnologije, proizvodne kapacitete i stabilnost opskrbnih lanaca.

Europa pokušava izbjeći novu tehnološku krizu
Europska strategija predviđa da do 2030. EU udvostruči svoj udio u globalnoj proizvodnji poluvodiča.

No realizacija tog plana zasad ne ide željenim tempom.

Razvoj proizvodnje čipova iznimno je skup, tehnološki kompleksan i zahtijeva ogromna ulaganja u infrastrukturu, energiju i stručni kadar.

Istovremeno SAD kroz vlastite subvencijske programe agresivno privlači investicije u domaću proizvodnju, dok Kina ulaže milijarde dolara kako bi smanjila ovisnost o zapadnim tehnologijama.

Europa se tako nalazi između dva tehnološka bloka koja ubrzano grade vlastitu poluvodičku autonomiju.

A Bruxelles pokušava izbjeći scenarij u kojem bi nova geopolitička kriza mogla paralizirati europsku industriju, jer su čipovi danas postali jednako strateški važni kao energenti i nafta u prošlom stoljeću.