Bit će drame. Sve, od kladionica, društvenih mreža, naglih skokova i padova u popularnosti, pa čak i geopolitike, upućuje da će subotnji finale Eurosonga biti napet do zadnjeg trenutka.

Iako Baby Lasagna uvjerljivo vodi na kladionicama, toliko da s tim postotcima u zadnjih deset godina kladionice nisu omanule nikad, osim jednom (Maneskin 2021.), stvari su se prilično zakomplicirale nakon drugog polufinala u četvrtak navečer.

Prije svega Švicarac Nemo, koji je za žirije još uvijek izraziti favorit nije oduševio nastupom i počeo tonuti, a dramatični događaji oko nastupa Izraela dali su veliki vjetar u leđa pjevačici Eden Golan koja je i prije toga dobro kotirala jer ima kvalitetnu pjesmu.

Počelo je na probama kad joj je publika zviždala, a osiguranje je iz dvorane moralo izvoditi ljude s palestinskim obilježjima, nastavilo se na ulicama Malmöa gdje su organizirani propalestinski prosvjedi na kojima se pojavila Greta Thunberg, a kulminiralo je u polufinalu gdje su pojedine televizijske kuće utišavale zvižduke u dvorani (BBC), a druge bojkotirale prijenos (Belgija).

Izrael je odmah potom ušao u fokus. Dodatno je stvari zakuhao talijanski RAI koji je ‘slučajno‘ pustio rezultate glasanja što je zabranjeno do kraja finala, i ako nije riječ o pogrešnim brojkama, ispalo je da je 40 posto Talijana glasalo za prolaz Izraela.

Talijani, stari lisci imaju neku računicu u tome, ali Izrael je sad skočio na drugo mjesto favorita za osvajanje. Tijekom petka brojke su se preokretale iz minute u minutu. U jednom trenutku Izraelka  je preskočila Hrvatsku u televotingu, i zaprijetila u ukupnom poretku na kladionicama.

Hrvate uz sjajne brojke pak tješi i objavljeni poredak nastupa u finalu. Naime, staro je pravilo, a možda tek urbana legenda, da je bolje nastupiti što kasnije jer kad jednom krene glasanje, pjesme koje su izvedene među posljednjima ostaju u najsvježijem pamćenju publike.

Pomaže li to doista ili ne, nebitno je jer se ove godine promijenila ključna stvar kod glasanja.

Naime, linije se otvaraju prije početka natjecanja, prije prve pjesme, a glasanje traje još 40 minuta nakon zadnjeg nastupa.

Ovako na prvu to bi moglo značiti da oni koji su prvi nastupili imaju više vremena da skupe veći broj glasova, ali realno gledajući publika će uvijek glasati za svog favorita, bilo to u prvoj minuti ili zadnjoj. Sve su pjesme poznate, većini najzagriženijih fanova već mjesecima, svi su nastupi poznati, gledaju se po You Tubeu i X-u i raspored nastupanja više zapravo ništa ne znači.

Kako se onda točno glasa u finalu? Evo pravila.

Prije svega bodovi u finalu zbrajaju se na sljedeći način- s 49,3 posto udjela sudjeluju žiriji 37 zemalja sudionica, a s 50,7 posto publika. Zašto nije 50/50?

Zato što 37 zemalja skuplja glasove žirija i publike, ali glasati smije i ostatak planete, a njihovi glasovi se objedinjuju u tzv 38 zemlju pod nazivom ‘Rest of the world‘. Ta ‘fiktivna zemlja‘ nema svoj žiriji, zato je glasova publike više u ukupnom postotku.

Taj ostatak svijeta početi glasati smije 24 sata prije početka finala, dakle po srednjoeuropskom vremenu od 21 sat u petak.

Žiriji svoje glasove također daju u petak. Naime, u petak izvođači imaju dvije generalne probe. Druga, pred publikom služi da bi ih ocijenili žiriji. Lasagni je dakle to najbitniji nastup na cijelom natjecanju, bitniji od finala jer kod žirija Hrvati loše  stoje (kažu kladionice).

‘Ajmo malo o žirijima.

Ima ih svaka od 37 zemalja, a sastoje se od 5 članova, šefa žirija i još četiri člana a svi su, kaže službeni site Eurovision.tv glazbeno potkovani, dio glazbene industrije ili showbizza.

Ocjenjuju četiri službena elementa: kompoziciju i originalnost pjesme, kvalitetu nastupa, vokalne sposobnosti pjevača i ukupni dojam.

Bodove daju deset zemalja, od 1 do 8, te desetku i dvanaesticu. U finalu se natječe 26 zemalja, a jednom kad žiriji završe s ocjenama stvorit će se poredak od prve do zadnje.

Prema nekim procjenama tu bi Lasagna morao biti minimalno četvrti, s minimalno 206 bodova. Zašto baš toliko? U zadnjih deset godina pobjednik s najmanjim brojem bodova je Nizozemac Duncan Laurence koji je pobijedio 2019. godine s 206 bodova žirija.

 Ali pustimo spekulacije.

Jednom dakle kad žiriji odglasuju kreću se čitati glasovi publike. Oni se dodjeljuju kao ukupan broj bodova svakom izvođaču ovisno o tome koliki je udio glasova osvojio. Kreće se od zadnjeplasiranog prema vrhu, a pravilo je uvedeno zbog napetosti.

Sjetimo se još jednom Leta 3 lani. Kad su žiriji odglasali bili smo predzadnji s mizernih 11 bodova. A onda  je publika dodijelila  Hrvatskoj 112 bodova i katapultirala je na 13 mjesto ukupno.

Kako se računaju bodovi publike?

Kad glasanje završi, u svakoj zemlji se oni preračunavaju u poredak top deset zemalja s najviše glasova. Dakle ako Lasagna u recimo Italiji pokupi najviše glasova, dobit će 12 bodova, sljedeći najbolji 10 i tako prema jednom bodu.

Svaka zemlja dakle može dati ukupno 58 bodova. 37 zemalja puta 58 bodova, ukupno je 2146 bodova na stolu. Tome se pridoda ‘Rest of the World‘ i ukupni broj je 2204 boda. Od žirija je ukupni broj bodova 2146.

Još dva važna pravila na kraju. Ako padne sustav glasanja publike, onda se poredak formira samo po glasovima žirija. A ako dvije zemlje budu izjednačene na kraju, gleda se tko je dobio više glasova od publike, piše Jutarnji.