Kineska inflacija potrošačkih cijena u studenome je porasla na najvišu razinu u gotovo dvije godine, dok se istodobno produbila deflacija proizvođačkih cijena. Ovaj trend naglašava izazove s kojima se kreatori politika suočavaju u pokušaju poticanja domaće potražnje, posebno u uvjetima trajnih trgovinskih napetosti.

Potrošačke cijene porasle su za 0,7% na godišnjoj razini, najviše od veljače prošle godine, objavio je Nacionalni zavod za statistiku. To je rast u odnosu na listopad (0,2%) i u skladu s očekivanjima ekonomista iz Reutersove ankete, prenosi CNBC. Istodobno, tvorničke cijene pale su za 2,2% u odnosu na prošlu godinu, što je više od očekivanog pada od 2% i nastavak deflacijskog trenda koji traje već četiri godine.

Jezgrena inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, zadržala se na 1,2% – jednako kao i prethodni mjesec.

Poskupljenje hrane glavni razlog rasta indeksa
Prema glavnoj statističarki NBS-a Dong Lijuan, rast indeksa potrošačkih cijena uglavnom je potaknut poskupljenjem hrane, koja je u studenome porasla za 0,2% na godišnjoj razini, preokrenuvši pad od 2,9% iz listopada. Cijene energije, međutim, zabilježile su pad od 3,4%.

Mjere poticanja potrošnje u Pekingu nastavile su podizati cijene kućanskih aparata (+4,9%) i odjeće (+2%). Cijene benzinskih i novih energetskih vozila pale su za 2,5% odnosno 2,4%. Cijene zlatnih dodataka skočile su čak 58,4%.

Unatoč rastu potrošačkih cijena, ekonomisti upozoravaju da deflacijski pritisci ostaju duboko ukorijenjeni u gospodarstvu. Prema Goldman Sachsu, glavni CPI poduprt je uglavnom poskupljenjem svježeg povrća uslijed loših vremenskih uvjeta, dok se jezgrena inflacija oslanja na rast cijena zlata. Kada se zlato isključi, temeljna inflacija čak je blago pala.

Na mjesečnoj razini CPI je zabilježio pad od 0,1%, suprotno očekivanom rastu od 0,2%, zbog pada cijena hotelijerskih usluga, letova i prijevoza nakon produženog prazničnog razdoblja u listopadu.

Najveći pad proizvođačkih cijena zabilježen je u rudarstvu i pranju ugljena (-11,8%) te u sektoru vađenja nafte i plina (-10,3%).

Slabljenje rasta
Najnoviji podaci nisu umanjili zabrinutost da se Kina i dalje bori s dubokom deflacijom. Dugotrajni pad tržišta nekretnina, slabi uvjeti na tržištu rada te prekomjerna proizvodnja u pojedinim sektorima i dalje ograničavaju potrošnju kućanstava i prisiljavaju kompanije na snižavanje cijena.

„Proizvođači i dalje smanjuju cijene kako bi apsorbirali višak ponude, a taj kontinuirani pad pokazuje koliko je potražnja i dalje slaba”, kaže Zavier Wong iz platforme eToro. „Dok ne dođe do jačeg širenja potražnje i stabilnijih cjenovnih pritisaka, kineski oporavak i dalje će biti neujednačen.“

Iako se rast kineskog gospodarstva u trećem tromjesečju usporio na najslabiji tempo u godini, zemlja je i dalje na putu da ostvari cilj rasta od „oko 5%“, potpomognut snažnim izvozom prema tržištima izvan SAD-a. U prvih 11 mjeseci Kina je ostvarila trgovinski višak veći od 1 bilijun dolara, nadmašivši dosadašnji rekord iz 2024.

Na ključnom sastanku ranije ovog mjeseca, Politbiro Komunističke partije označio je širenje domaće potražnje i rebalans ponude kao glavne ekonomske prioritete za 2026. godinu.

Prema Lishengu Wangu iz Goldman Sachsa, kreatori politika mogli bi biti prisiljeni pojačati retoriku poticaja i dodatno ojačati mjere u korist rasta kako bi ublažili učinke krize u sektoru nekretnina i slabosti tržišta rada.

Ulagači sada s velikim zanimanjem iščekuju godišnju Središnju konferenciju o ekonomskom radu, na kojoj će se definirati glavni ciljevi rasta i politički prioriteti za sljedeću godinu. Konačni, službeni podaci bit će objavljeni uoči parlamentarnog zasjedanja u ožujku.