Građani Bosne i Hercegovine mogli bi se već od lipnja suočiti s novim poskupljenjima lijekova. Razlog je jednostavan, ali neugodan: rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji automatski podiže maksimalne veleprodajne cijene i na domaćem tržištu, jer se BiH pri formiranju cijena oslanja upravo na te referentne zemlje.

Zašto bi lijekovi mogli poskupjeti?
Prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u BiH određuje se kao prosjek cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Kada te zemlje povećaju cijene, proizvođači u BiH dobivaju prostor da učine isto.
„Novi izračun stupit će na snagu u lipnju i tada proizvođači mogu podići cijene lijekova za koje se dobije viša maksimalna veleprodajna cijena“, navode iz Agencije.

Uz regionalna poskupljenja, dodatni pritisci dolaze iz globalnih lanaca opskrbe, rasta cijena sirovina i ambalaže, kao i novih europskih pravila o pročišćavanju otpadnih voda, koja će posebno pogoditi farmaceutsku industriju.

Privremeni i trajni prekidi opskrbe
Agencija pojašnjava da trajni prekidi u opskrbi najčešće nastaju iz komercijalnih razloga – povlačenja licence ili neobnavljanja dozvole. Privremeni prekidi, pak, rezultat su problema u proizvodnji, reorganizacije pogona, nedostatka sirovina ili ambalaže te globalno poremećenih lanaca opskrbe.

Ipak, ističu da nedostatak jednog lijeka ne znači i nedostupnost terapije, jer veliki broj lijekova ima generičke paralele – iste djelatne tvari, oblika i jačine, ali drugog proizvođača.

Agencija navodi da je prošle godine spriječena ozbiljnija nestašica zahvaljujući ubrzanom procesu izdavanja i obnove dozvola, što je omogućilo bržu isporuku lijekova pacijentima. Također, po potrebi odobravaju i prodaju lijekova proizvedenih za druga tržišta, ako zadovoljavaju propisane specifikacije.

„BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na zemlje članice. Naša slabost tako postaje prednost“, poručuju iz Agencije.

Europska pravila koja dižu troškove
Nova europska regulativa o pročišćavanju otpadnih voda mogla bi dodatno povećati cijene lijekova u cijeloj Europi. Farmaceutska i kozmetička industrija trebale bi snositi najveći dio troškova uklanjanja ostataka lijekova iz otpadnih voda, što posebno pogađa generičke lijekove – najjeftinije i najraširenije terapije za bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, srčanih oboljenja i infekcija. Zbog niske profitabilnosti, dio proizvođača mogao bi odustati od proizvodnje pojedinih generika, što povećava rizik od nestašica.
S druge strane, znanstvenici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u okolišu, što povećava rizik od razvoja bakterijske rezistencije. Dodatne mjere pročišćavanja smatraju nužnima za zaštitu javnog zdravlja.

Što to znači za građane BiH?
Iako trenutno nema ozbiljnih nestašica, stručnjaci upozoravaju da bi iduća godina mogla donijeti skuplje terapije i veći pritisak na zdravstvene sustave.
Murisa Marić iz Udruge građana Don Prijedor podsjeća da su lijekovi u BiH već dugo preskupi:
„Nije čudno da naši građani odlaze u Srbiju kupovati lijekove. Marže su previsoke, a ljekarne prodaju sve – od žvakaćih guma do papuča.“
Prema njezinim riječima, prostora za niže cijene svakako ima, ali farmaceutski sektor ostaje jedna od najprofitabilnijih industrija u zemlji, piše financa.