Inflacija u BiH ubrzava: prijevoz i režije postaju najveći udar na ekonomiju
Inflacija u BiH u travnju je dosegnula 6,8 posto na godišnjoj razini, dok su cijene u odnosu na ožujak porasle dodatnih 1,9 posto. Najnoviji podaci pokazuju da najveći pritisak više ne dolazi iz supermarketa, nego iz sektora koji direktno utječu na svakodnevni život i poslovanje — prijevoza, režija i usluga.
To je mnogo ozbiljniji signal za ekonomiju od klasičnog poskupljenja hrane.
Prijevoz postaje glavni generator novih poskupljenja
Najveći rast zabilježen je u sektoru prijevoza.
Cijene prijevoza porasle su 10,8 posto na mjesečnoj razini, dok godišnji rast iznosi čak 25,9 posto.
To automatski povećava troškove logistike, distribucije, dostave i poslovanja kompanija. Kada rastu troškovi transporta, vrlo brzo rastu i cijene drugih proizvoda i usluga.
Za poslovni sektor to znači dodatni pritisak na profitabilnost, posebno u trgovini, proizvodnji, građevini i ugostiteljstvu.
Režije dodatno smanjuju kupovnu moć građana
Troškovi stanovanja i režija godišnje su porasli čak 11 posto.
To je posebno problematično za ekonomiju poput BiH, gdje velik dio prihoda građani troše na osnovne životne troškove. Kada režije i prijevoz rastu brže od plaća, građani počinju smanjivati ostalu potrošnju.
Posljedice se vrlo brzo osjećaju kroz:
slabiji promet u maloprodaji
oprezniju potrošnju
sporiji rast tržišta
veći pritisak na rast plaća
Inflacija se sada širi na cijelu ekonomiju
Hrana i bezalkoholna pića godišnje su skuplji za 2,6 posto, što je znatno sporiji rast nego kod prijevoza ili stanovanja.
To pokazuje da inflacija u BiH ulazi u novu fazu.
Najveći pritisci sada dolaze iz sektora usluga i svakodnevnog funkcioniranja ekonomije:
zdravstvo je skuplje za 5,7 posto
restorani i hoteli za 6,2 posto
komunikacije za 3,2 posto
obrazovanje za 3,6 posto
Ovakva inflacija mnogo je opasnija jer se cijene usluga sporije vraćaju na niže razine.
Troškovi života i poslovanja u BiH nastavljaju rasti
Najnoviji rast cijena u BiH najviše pogađa upravo kategorije na koje srednja klasa troši najveći dio prihoda — stanovanje, režije, prijevoz, zdravstvo i svakodnevne usluge.
Inflacija danas pogađa gotovo sve — od građana koji sve teže pokrivaju osnovne životne troškove do kompanija koje se suočavaju s rastom troškova poslovanja, pritiskom na povećanje plaća i slabijom kupovnom moći tržišta.
Problem dodatno otežava činjenica da BiH u ovu fazu inflacije ulazi s relativno niskim plaćama, velikom ovisnošću o uvozu, visokim energetskim troškovima i vrlo ograničenim monetarnim alatima za reakciju.
U takvom okruženju kompanijama postaje sve teže očuvati profitabilnost, dok građani sve više smanjuju potrošnju i odgađaju troškove koji nisu nužni.
Upravo zato inflacija u BiH sve manje djeluje kao kratkoročni poremećaj, a sve više kao dugoročan ekonomski problem koji direktno utječe na kupovnu moć građana, investicije, profit kompanija i ukupnu stabilnost gospodarstva, piše financa.