Piše: V.S.Herceg

Nije prošlo niti mjesec dana od, kako su ga hvalili i novi koalicijski partneri HDZ-a, SNSD-a i koalicije 'Osmorke, stranaka ljevice predvođena SDP-om, rekordnog formiranja Vijeća ministara, a već se čuju prijetnje predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o njenom "redefiniranju".

I to sve zbog interesa Rusije, koju predsjednik RS-a i SNSD-a brani daleko snažnije nego i sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pa čak šaljući i izaslanstvo Narodne skupštine RS-a u posjet Moskvi u vrijeme godišnjice ruske invazije.

Na meti Dodikovih kritika su ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP) i član Predsjedništva Denis Bećirović (SDP). Istodobno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sve teže drži drži pod kontrolom Dodika, pokušava smiriti situaciju i održati koaliciju jer bi, u suprotonom, SDA u vlasti za njega značile nove glavobolje. I, naravno, po starom običaju izbjegava komentiranja Dodikovih izjava. Za sada. u koaliciji su "na snazi" nekoliko tabu tema.

Plinovodi Istočna i Južna interkonekcija

Prvu naznaku potresa u koaliciji bila je prijetnja ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca kako će blokirati suglasnost na projekte koje je Federacija BiH kandidirala za sufinanciranje investicijskih projekata ukoliko na dnevnom redu prošlotjedne sjednice ne bude  prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji plinske istočne interkonekcije.

Njegovu oštru izjavu slijedio je i Dodik, ali je sve ublažio Čovićev odlazak u Banja Luku s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto. Sjednica Vijeća ministara je prošla, na dnevnom redu nije bila ova vruća tema koja izravno ugrožava Južnu interkonekciju, a Dodik je, nakon sastanka s Čovićem u Banja Luci, imao značajno smireniju izjavu.

No, za podsjetiti je i kako je tijekom prošlotjednog posjeta ministra Konakovića Srbiji, predsjednik te države Aleksandar Vučić rekao kako  "Srbija potvrđuje dosljednost u poštovanju integriteta BiH i Republike Srpske unutar BiH", a kao najvažniji projekt naveden je autoput Beograd-Sarajevo.

Međutim, ovo je vrlo tanak led za Dragana Čovića - podsjetimo, da je HDZ BiH uradio nevjerojatan potez - prošle godine zaustavio je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u BiH, projekta 'Južne interkonekcije BiH i Republika Hrvatska' na kojem radi i susjedna Hrvatska, a kojim bi se riječila ovisnost o ruskom plinu.

Plinovod bi bio dug 180 kilometara, koštao oko 100 milijuna eura s trasom iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do središnje Bosne (Novi Travnik).

Hrvatski izaslanici koji su glasali protiv, isto pravdaju nezadovoljstvom nacionalnim sastavom i poslovanjem BH Gasa koji bi upravljao dijelom tog plinovoda, smatraju kako "štite Južnu interkonekciju da ne dođe u ruke BH Gasa koji nema svijetlu budućnost".

Barem je tako za Radio Slobodna Europa svojedobno kazao Tomislav Mandić, tada izaslanik HDZ-a BiH u federalnom parlamentu, navodeći i kako je Zapadnohercegovačka županija krenula u registraciju poduzeća Plinovod ŽZH. Naravno, ovom se tada suprotstavio SDA koji ima kontrolu u BH Gasu.

Zanimljivo je da Dodikov SNSD zagovara Istočnu, a Čovićev HDZ trebao bi zagovarati Južnu interkonekciju. Čak i dobrim poznavateljima domaćih prilika, teško je razaznati ovu zamršenu vezu političkih interesa, veza i afiniteta. 

Glasanje u UN-u i stav oko ruske agresije na Ukrajinu

Nakon što se u Ujedinjenim narodima izblamirao prošlogodišnjim optužujućim govorom na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog uvođenja izmjena Izbornog zakona BiH, bh veleposlanik Sven Alkalaj glasao je za ukrajinsku rezoluciju kojom se od Rusije traži povlačenje snaga s područja Ukrajine.

Isto je glasala i susjedna Srbija, što je naišlo na veliku podršku zapadnih zemalja. No, zbog ovakvog glasanja BiH u UN-u prema bh šefu diplomacije Elmedinu Konakoviću oštre kritike su upućene od strane članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović koja je kazala kako za takav stav nije bilo konsenzusa u Predsjedništvu, kao i predsjednika RS Milorada Dodika koji je zaprijetio prekidom koalicije.

On je smatrao kako je bh veleposlanik u UN-u trebao ostati suzdržan - kao i države Uganda, Tongo, Sudan, Burundi, Etiopija, Mozambik, Namibija, Indonezija, Indija, Pakistan, Kina, Kuba Angola, Vijetnam, Alžir. 'Za' su glasale 141 države, protiv 7, a suzdržanih je bilo 32.

-Konaković je ministar vanjskih poslova u BiH i u tom pogledu treba predstavljati usuglašenu politiku, a ne politiku koju on misli da treba. Isto kao i Bećirović i on pokušavaju nametnuti ono što je narativ Sarajeva, muslimana u Sarajevu i muslimana u BiH kao stav BiH, kazao je Dodik, opet uvrjedljivo upotrebljavajući riječ "muslimani" kada dodatno želi uvrijediti političke neistomišljenike.

Konaković je rekao kako ga “čudi burna reakcija predstavnika Republike Srpske” na njegovu instrukciju veleposlaniku BiH u UN Svenu Alkalaju o načinu glasanja u UN o rezoluciji kojom se Rusija poziva na povlačenje iz Ukrajine, rekavši kako je njegova instrukcija proizašla iz “poštovanja obveza iz kandidatskog statusa BiH da prati vanjsku politiku EU”.

Zbog dijametralno različitih stavova o ruskoj agresiji o Ukrajini izbio je i neviđeni diplomatski skandal između bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića (SDP) i ruskog veleposlanika u BiH Igora Kalabuhova - Bećirović je veleposlanika Kalabuhova nazvao "prljavim propagandistom", a Kalabuhov je Bećiroviću osporio pravo govoriti u ime države, pa čak i u ime svih Bošnjaka, navevši pri tom uvjerenost kako "velik broj Bošnjaka, zapravo, podupire Rusiju i njezin obračun s 'neonacističkim režimom'", poručivši mu kako je  “mlad političar koji će se kada bude zreliji jednog dana stidjeti onoga što danas govori".

Dodikovo negiranje genocida

Nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo odluko o izmjenama i dopunama zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, Dodik je ponovno negirao genocid u Srebrenici, unatoč zakonu koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko o kažnjivosti negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine, na ovo su reagirale iz stranaka tzv. ‘Trojke’, SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke.

-Tamo se nije dogodio genocid i svi to znaju. Po onome što je definicija genocida, a što je čitava ekipa i utvrdila da tu nije bilo genocida, i onda se nađe potomak onih koji su počinili najstravičniji genocid u Drugom svjetskom ratu da nama određuju šta je vrijednost u tom pogledu, da oni nešto interveniraju. Mi nećemo Schmidtovu odluku objaviti u Službenom glasniku RS i ona nama ništa ne znači. Najbolje bi bilo da ode Schmidt, i za njega i za zemlju koja ga je poslala, rekao je Dodik.

-Milorad Dodik je izjavom da se u Srebrenici nije dogodio genocid po prvi put nakon stupanja na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH prešao liniju zakonitog postupanja. Pozivamo nadležne organe da se u ovom i svim sličnim slučajevima strogo pridržavaju zakona i da bez iznimke procesuiraju ovakva djela. Genocid u Srebrenici je povijesna i pravna i činjenica i njegovo negiranje je čin destabilizacije prilika u BiH, reagirali su iz SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

Za sada sve protiče bez reakcje iz Tužiteljstva.

Naravno, dok traje ovaj sukob oko rata u Ukrajini, Željko Komšić, koalicijski partner SDA koja se svim silama bori ostati u vlasti barem na federalnoj razini, neuobičajeno mudro se ne oglašava, a negiranje genocida u Srebrenici prešućuju komentirati i iz SDA, kao i Kalabuhovu "uvjerenost kako veliki broj Bošnjaka podupire Rusiju". Uostalom, što to znači?

Iz ovog sukoba, kao i iz Dodikovih sve češćih prijetnji o "redefiniranju" koalicije, čini se, odlučuju "stati na loptu", sačekati dok se situacija dovede do nepodnošljivosti među novim koalicijskim partnerima, jer će ih zasigurno biti još, kako bi povećali šanse za sudjelovanjem u vlasti. Tako se produžuju stalne političke tenzije, kao i nerješavanje gorućih ekonomskih, socijalnih i svakih drugih pitanja u životu običnog bh čovjeka.