Sve države svijeta izložene su izazovima inflacije, pa tako i Bosna i Hercegovina. Posljedice ove globalne pošasti u BiH bi se, smatra to vodeća ekonomistica Središnje banke BiH Belma Čolaković, mogle ublažiti provođenjem strukturnih reformi. Čolaković je kazala i kako se, da bi se smanjila inflacija, mora početi raditi na reorganizaciji tržišta rada, povećanju produktivnosti, ali i na osiguranju povoljnije poreske politike za nove investicije. 'Sve su to dugoročne mjere koje treba provesti, ali bez podizanja prosječnog dohotka teško da će se u BiH bilo šta promijeniti. Tu je i potreba za reformom energetskog sektora, kao i efikasnim sistemom robnih rezervi', kazala je Čolaković. Inflacija je zahvatila i Njemačku, koja je jedna od najjačih ekonomija u Europi, međutim, Čolaković kaže kako efekti inflacije u BiH i Njemačkoj nisu jednaki i ne mogu se isto promatrati, jer je osobni dohodak veoma različit. Kao primjer je navela poskupljenje hljeba, koje 'u Njemačkoj i nije toliko dramatično koliko u BiH, u kojoj se prosječne plate kreću oko tisuću maraka, a najniža mirovina je 380 maraka'. 'Prema podacima Eurostata za 2020., krajnja potrošnja domaćinstava, prema rashodnom pristupu računanja BDP-a za EU, iznosi 50 posto, a za BiH 72,8 posto. Pri tome, udio hrane i bezalkoholnih pića u EU iznosi 14,8 posto, dok je u BiH 32,3 posto', kazala je Čolaković. Usporedila je cijene pojedinih usluga i proizvoda te istakla kako je u 2021. u odnosu na godinu prije u BiH najviše porasla cijena prijevoza i to za 5,9 posto, a nakon toga i cijene hrane i bezalkoholnih pića – za 3,5 posto. 'U odjeljku hrana i bezalkoholna pića, naviše su porasle cijene jestivog ulja i to za 3,3 posto, te pilećeg mesa za 16,5 posto. Brojni faktori utječu na rast inflacije, a u posljednje vrijeme to su i poremećaji u globalnom transportnom sustavu', istakla je Čolaković.