Piše: V.S.Herceg

Zatišje oko vruće teme, lukavačke tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) vladalo je već duže vrijeme.

No, to nije značilo i da su problemi riješeni ili nestali. Čak što više, po svemu sudeći, velika vjerojatnost je da će epilog ove priče biti međunarodni ekonomski skandal kojeg bi vrlo lako mogli platiti - bh porezni obveznici iz svojih džepova.

Početak: Tuzlanski kanton i indijski investitor

Naime, obećavajuća investicija indijskog miljardera s Londonskom adresom Pramod Mittala u zajedničkom projektu Tuzlanskim kantonom u GIKIL, završiti će na međunarodnom sudu.

Mittal je pokrenuo arbitražni postupak protiv BiH zbog događanja koja su uslijedila u tvrtki GIKIL Lukavac, tvrtki čiji je vlasnik 51%, a Tuzlanski kanton 49%. Koliko će ovaj spor biti 'težak' teško je procijeniti, no odvjetnički tim Mittala navodi kako je riječ o stotinama milijuna eura, a u medijima se već pojavio iznos od pola milijarde eura.

S druge strane, Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode.

Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u - vlastitoj tvornici.

Pored proizvodnje koksa, GIKIL proizvodi i visokokvalitetne nusproizvode poput sirovog benzena, sirovog katrana i amonij-sulfata; opskrbljuje europska tržišta maleinskim anhidridom (AMK) i mineralnim đubrivima (KAN); upravlja energetskim postrojenjem koje opskrbljuje nacionalnu električnu mrežu; distribuira dekarboniranu i demineraliziranu pitku vodu za potrebe GIKIL-a i općine Lukavac; i zapošljava oko 1.000 radnika.

Nakon inozemnih investicija GIKIL je postao iznimno uspješan zajednički projekt za proizvodnju metalurškog koksa.Slučaj GIKIL je vrlo kompleksan i, vrlo izvjesno, da će pokazati zašto inozemni investitori nisu oduševljeni svoje milijune ulagati u BiH.

Obećavajući početak i katastrofalan scenarij

Naime, GIKIL je nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu - ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Ali, kako to već biva, nakon uspjeha, zapošljavanja i značajnog izvoza, uslijedili su problemi.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara - GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada (!).

I tada počinje nevjerojatna "igra" - KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao - uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a.

Ovime je tuzlanskoj vladi omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran. I danas GIKIL posluje kao treći najveći izvoznik, ali dugovi ostaju.

Inozemni ulagač istjeran, optužen i pritvoren

Naime, podsjećamo na 2019. godinu kada je postupajući tužitelj u ovom predmetu Ćazim Serhatlić, kazao da osumnjičeni Mittaal i njegova dva suradnika, koji su uhićeni i pritvoreni, nemaju pravo upravljanja GIKIL-om nakon svibnja 2018. godine.

-Pokušavamo zaštiti GIKIL kroz osiguravanje imovinsko-pravnog zahtjeva za naknadu štete za koju mi u našoj istrazi tvrdimo da je GIKIL-u nanesena. Zbog toga smo tražili da se GIKIL-u uplati 11 milijuna eura, odnosno 21 milijun KM. Obrana je sve ove uvjete prihvatila, rekao je tada tužitelj Serhatlić.

Za ovaj iznos tužiteljstvo tereti britansko-indijskog biznismena - osumnjičen je da je od 2004. do 2015. nelegalno isplatio svojoj tvrtci GSHL sa sjedištem na otoku Man u Velikoj Britaniji, između ostalog, naknade za konzultantske usluge, a za koje je tadašnji vršitelj dužnosti direktora KHK Zuhdija Hasanhodžić, dao pismenu suglasnost (!).

Prema Hasanhodžićevoj izjavi, ova isplata nije sporna.

-Upoznat sam sa Ugovorom zaključenim između GIKIL-a i tvrtke Global Steel Holdings Limited iz Londona dana 18. listopada 2006. u Tuzli kao i s njegovih šest Anexa nastalih do 19. siječnja 2009. Navedeni Ugovor sa Anex-ima se odnosi na pružanje usluga tehničkih, tržišnih i financijskih priprema za proizvodnju u GIKIL-u kao i usluga upravljanja kroz Centralnu grupu podrške, poslovne planove i izvedbu, informacijske tehnologije, upravne inicijative kao što su TPM i SIX Sigma pružene od strane GSHL-a, a isti ugovor je sa svojim dodacima pravno valjan i knjižen u računovodstvu GIKIL-a te je po njemu vršeno fakturiranje navedenih usluga. Izjavljujem da je takvo knjiženje faktura odobreno i prihvaćeno u GIKIL-u i jednoglasno odobreno od obje strane, osnivača KHK i GSHL-a kao suvlasnika GIKIL-a, a ja nemam nikakvih prigovora na takav ugovor, njegovo knjiženje i realizaciju, stoji u tadašnjoj Hasanhodžićevoj izjavi o spomenutim isplatama.

Mittal upozoravao: Nezakonite radnje...

Dnevni list je pisao kako se britansko-indijski milijarder Pramod Mittal, investitor i vlasnik 51% GIKIL-a, 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Naime, Mittal je tada putem američkog odvjetničkog društva King&Spalding uputio zajedničko pismo tadašnjim predsjedavajućem Vijeću ministara Denisu Zvizdiću, premijeru Vlade FBiH Fadilu Novaliću, ministru pravde BiH Josipu Grubeši, federalnom ministru pravde Mati Joziću, ministru energije, rudarstva i industrije Nerminu Džindiću, bh. veleposlaniku u Indiji Muhamedu Cengiću, županijskom premijeru Tuzlanske županije Denijalu Tulumoviću.

-Da bi financirao većinu svojih poslovanja i osigurao kupca za svoj metalurški koks, GIKIL je zaključio niz ključnih ugovora o nabavci i kupovini sa Stemcor UK Limited (Stemcor), kasnije preimenovan u Moorgate Industries UK Limited (Moorgate), tvrtka iz Velike Britanije koja se bavi međunarodnom trgovinom čelikom i sirovinama. Prema uvjetima tih sporazuma, Stemcor je GIKIL-u pružio sredstva za nabavku uglja za preradu u svojoj metalurškoj tvornici koksa u Lukavcu i platio razliku između prodanog uglja i kupljenog koksa u odnosu na tržišne cijene globalnih roba. Uplate po tim sporazumima su bile podržane osobnim jamstvima Pramoda Mittala i korporacijskom garancijom GSHL-a, stajalo je u podnesku Mittalovih odvjetnika.

Nakon pojašnjenja događanja u GIKIL-u, bh dužnosnicima je poručeno:

"...Nezakonite radnje BiH nanijele su znatnu štetu Investitorima i njihovim ulaganjima te krše zaštitu koju pruža BIT (Promotion and Protection of Investments), uključujući ali ne ograničavajući se na zaštite koje se tiču pravednog i nepristranog postupanja (član 3.), nacionalnog postupanja (član 4.), postupanja najpovoljnije nacije (član 4.) i eksproprijacije (član 5.). Naši klijenti, Investitori, traže mirno rješavanje ovog spora i u tu svrhu su na raspolaganju da se odmah sastanu s vama po vašem pokazatelju volje BiH za sastankom. Iako se naši klijenti nadaju da će postići mirno rješavanje ovog spora, ukoliko takvog rješavanja ne bude, oni će biti prisiljeni braniti svoja prava i poduzeti odgovarajuće mjere koje mogu uključivati pokretanje tužbe protiv BiH bez daljnje najave u arbitraži prema BIT-u".

Na kraju, od BiH se zahtijeva da se "suzdrži od poduzimanja bilo kakvih koraka za pogoršanje ovog spora, uključujući ali ne ograničavajući se na proširenje obujma kaznenog postupka koji je u tijeku protiv Pramoda Mittala, Shristi Mittal i Debaisha Gangulyja", te se navodi i njihovo pravo na pokretanje međunarodne arbitraže protiv BiH.

Mittalovi odvjetnici potvrdili: Traži se odšteta od nekoliko stotina milijuna dolara

Od ovog pisma prošlo je skoro četiri godine. Ali, u ovom slučaju "vrijeme ne liječi sve", pogotovo ne kada su u pitanju milijuni.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Kakav će biti epilog ove neslavne suradnje, koliko su u isti involvirani domaći politički dužnosnici jer je, ponovno podsjetimo, jedan od udjelničara tuzanska vlada?

Međutim, podsjetimo da je sličan spor Mittal imao i u Nigeriji, "težak" 5 milijardi dolara, no ipak je pristao na ponudu od 500 milijuna dolara. Pravobraniteljstvo BiH odredilo je arbitra za postupak za kojeg još nije poznat početak, a još manje završetak i konačan ishod.

Skriva li se ponovno iza države BiH milijunski kriminal domaćih aktera koji će ugledom plaćati Bosna i Hercegovina, a njeni žitelji milijune iz svojih, ionako praznih džepova?