Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nakon što veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem nije uspio razgovorima, a potom i otvorenim optužbama za opstrukciju, 'otkočiti' projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, odnosno, konačno izglasavanje zakona o Južnoj interkonekciji, to je, prema svemu sudeći, dogovorio sa svim ostalim akterima. 

To bi, u najkraćem, mogao biti rezime jučerašnjeg sastanka američkog veleposlanika u BiH i zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Alexandera Kasanofa s predstavnicima svih političkih stranaka federalnog parlamenta, odnosno, svih članova Kolegija Parlamenta FBiH. Izuzev HDZ-a i HRS-a. Sastanak je održan u Parlamentu FBiH, što daje dodatnu, službenu težinu, umjesto pukog "kafanskog druženja", na kojeg smo navikli kada se govori o sastancima bh 'lidera'. 

Ovo će, ujedno, biti i veliki test za vladajuću koaliciju, uz mogućih nekoliko scenarija. 

Sada su na testu stranke Trojke (SDP, NiP i NS) koje zajedno sa HDZ-om čine vlast u Federaciji i na državnoj razini, s pridruženim SNSD-om. Hoće li ovaj dogovor postaviti veliki upitnik na partnerstvo s Čovićem ili će, ukoliko se izigra dogovor s američkim predstavnicima deblji kraj izvući predsjednik SDP-a Nermin Nikšić koji je svojedobno izjavio kako "Čović još nije popustio" te da je "korektno napraviti mješovitu upravu u BH Gasu i podružnicu u Mostaru".

No, tu nije kraj s pitanjima. Daje li ovaj dogovor Čoviću još jedno (ne)opravdanje kako se bez hrvatskih predstavnika izglasao potreban zakon u projektu koji je, između ostaloga, krucijalno važan i za susjednu Hrvatsku i kome će se na to požaliti?

„Produktivan sastanak“

Nakon sastanka odaslana je poruka kako će zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji podržati i stranke na vlasti kao i stranke oporbe i to do kraja ove godine. Dogovorena je podrška zakonu, što je veliki test za stranke Trojke. Poznat je stav HDZ-a kako projekt plinovoda Južna interkonekcija, plinofikacije FBiH vodi BH Gas, javna tvrtka pod nadzorom Vlade FBiH, a ne novo poduzeće kako to predlaže HDZ BiH opravdavajući takav svoj stav aferama u BH Gasu. 

Iz američke administracije naveli su kako se "radi o dobrom i produktivnom sastanku", te da "postoji potreba da se BiH brzo kreće tim putem kako bi se premostili politički interesi i BiH ostvarila energetsku neovisnost".

Izjave koje su dali akteri sastanka vrlo su slične. 

Predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH Dragan Mioković iz Naše stranke (NS) kazao je kako su "na tragu da ovaj zakon u najskorije vrijeme dođe u zastupničke klupe".

-Dogodilo se ono što se jedino i moglo očekivati od najbitnijih saveznika i najboljeg prijatelja BiH, SAD-a. Dobili smo jasne upute, projekcije u svezi važnosti zakona o Južnoj interkonekciji, rekao je Mioković.

-Ovdje nema političkih pobjednika i gubitnika. Ovdje je jedinstvena prilika da se svi ujedine oko jedne stvari i nećemo upadati u dnevno-političku igru. Ovaj zakon je i ranije prošao procedure, a dogovor je da se dopuni Dnevni red i podrži zakon, rekao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić iz oporbenog SBiH-a. 

Pri tom je kazao: "Dolaze hladniji dani i ne želimo da se dogodi da opet netko isključi plin. Ne želimo politikanstva", rekao je Čavalić u izjavi koja dobrim dijelom nije iscrpnije pojašnjena.

„Stavovi HDZ-a poznati američkom veleposlanstvu“

Jučerašnji sastanak s predstavnicima parlamentarnih stranaka inicirao je američki veleposlanik i jasno je kako on ovo pitanje želi privesti kraju prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na koncu, pitanje je i uopće kako bi Trump, više kao biznismen, manje kao političar, uopće i reagirao na odugovlačenje s izgradnjom plinovoda i bi li, u konačnici, imao puno strpljenja. No, već sama najava u medijima kako nije pozvan nitko iz HDZ-a - bila je vijest. 

Zastupnica HDZ-a u Parlamentu BiH Darijana Filipović potvrdila je za RTV HB kako predstavnici ove stranke nisu pozvani na sastanak s američkim veleposlanikom Michaelom Murphyem i zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika Alexanderom Kasanofom oko Južne interkonekcije.

-Točno, takve smo informacije dobili od naših ljudi na razini FBiH. Međutim, ne bih ja tu pravila nikakve insinuacije oko toga. Vjerojatno su stavovi HDZ-a već unaprijed poznati američkog veleposlanstvu, tako da možda razgovaraju s onim strankama od kojih žele saznati njihove stavove, rekla je Filipović, navodeći kako “HDZ oko pitanja Južne interkonekcije ima jasne stavove”.

-Južna plinska interkonekcija, što se nas tiče, je naš vrlo važan interes i interes BiH, potom je rekla.

Blinken pisao Konakoviću i Radmanu, Murphy nikad oštriji

Podsjetimo kako je američki državni tajnik Antony Blinken 11. siječnja poslao ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću i njegovom hrvatskom kolegi Gordanu Grlić Radmanu, a čija je glavna tema bio "ohrabrenje" da se prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću izvrši pritisak da prekine opstrukciju u svezi izgradnje plinovoda Južna inetrkonekcija, ovaj problem prešao je granice BiH. 

Blinken nije nimalo blaži od američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja koji je izravno optužio Čovića za blokadu - on je u pismu hrvatskom i bh ministru izričito napisao: "S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovom materijom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sustava u Federaciji su dvostruki, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očita korupcija i 'samodilovanje' mogli bi ugroziti put BiH u EU". 

Prije Blinkenovog pisma, veleposlanik Murphy je imao vrlo oštru poruku prema predsjedniku HDZ-a BiH.

-Ova opstrukcija sada prijeti uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih mjesta koje ovaj projekt sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su točno prioriteti za Dragana Čovića, poručio je tada američki veleposlanik.

Nakon američkih poruka povlačila se i tema nametanja američkih sankcija Čoviću. No, do toga još uvijek nije došlo.

"Ne bi želio da netko iz Sarajeva zatvori plinovod u Posušju"

No, mnogi se često osvrću na njegovu izjavu kako "ne bi želio da netko iz Sarajeva zatvori plinovod u Posušju". 

Svojedobno, pojašnjavajući ovaj svoj stav u jednoj od prijašnjih izjava za medije, Čović je naveo kako postoje brojna pitanja.

-Strateška opravdanost je apsolutna da se izbjegne ovisnost o bilo kome, da imate vezu i s jedne, i druge i treće strane i to do kraja poštujemo i želimo, ali ne želimo biti naivni. Primjera radi, kada ste prošle godine u Europi imali krizu energenata, sjećate li se da je EP HZ ušla u minus od nekih 70 milijuna KM? Za to vrijeme druga elektroprivreda u FBiH je imala ogroman plus jer je dozvoljeno da se radi u termocentralama, bila je energetska ugroženost. Kada se pokušalo dogovoriti s elektroprivredama da jedna drugoj daju, ne da se kupuje na tržištu, nije se željelo oko toga razgovarati. Danas imamo drugi primjer – EP HZ HB je u plusu, a EP BiH je u debelom minusu. I opet nema između njih dogovora, a isti im je vlasnik, što znači to su interesi kompanija gdje se štite interesi i za to odgovara neki menadžment. Ne bi želio da tako sutra, zbog političke krize, netko iz Sarajeva, da tako budem brutalan, zatvori plinovod u Posušju. Ne govorim ništa loše, već afirmativno. Koncept organizacije BiH, nadležnosti u BiH je takav da moramo uvažavati županijsku, entitetsku kao i državnu nadležnost, rekao je svojedobno predsjednik HDZ-a.

No "nit razgovora" s američkom administracijom Čović je izgubio, čini se po posljednjem sastanku. Otvoreno je pitanje hoće li se ove relacije dodatno usložniti pri dolasku novog američkog veleposlanika i administracije novog američkog predsjednika zbog "ugrožavanja američkog interesa" i "odugovlačenja ovisnosti o ruskom plinu". 

Što traže hrvatski predstavnici

U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: "Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.

U Prijedlogu Zakona, u točki 1., gdje se govori i o točki interkonekcij stoji: "Koordinate točke interkonekcije transportnih sustava definiraju se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava, i to: Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar iz Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine i “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske.”

Sarajevska županija najveći potrošač ruskog plina 

Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Granica Republika Hrvatska/BiH - Posušje - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu - Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora. Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost. 

Ovaj projekt je i smjer budućeg, snažnog povezivanja BiH s EU i susjednom Republikom Hrvatskom jer bi preko terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku za BiH osiguravala plin iz RH, odnosno, preko Jadransko-jonskog plinovoda nabavku azerbejdžanskog plina. Plinovod Južna interkonekcija nije samo ključan za žitelje u Hercegovini koji bi konačno “otkrili” blagodati grijanja na plin u domovima i energiju za gospodarske subjekte, već i za konačno oslobađanje od ruskog plina Federacije BiH, najvećim dijelom Sarajevske županije koja je ovisna o ruskom plinu. S druge strane RS nastavlja s jačanjem ‘plinskih veza’ sa Srbijom, pa tako i Rusijom. RS troši skoro četiri puta manje plina nego FBiH (Federacija godišnje troši oko 250 milijuna, a RS oko 50 milijuna kubnih plina) te je daleko najveći potrošač je Sarajevska županija. Plin za FBiH uvozi Energoinvest u vlasništvu Vlade FBiH, a za RS GAS-RES u vlasništvu RS-a i uvozi se plin ruskog Gazproma. Najveći potrošač ruskog plina je Federacija koja s dobavljačem iz RS-a ima vrijedeće ugovore o isporuci. Da nema Federacije (Sarajeva) kao najvećeg potrošača, plinovod i dobavljači iz RS-a izgubili bi isplativost poslovanja s ruskim plinom.