Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Prethodno objavljene srednjoročne projekcije Središnje banke Bosne i Hercegovine iz studenog 2024. godine za tu godinu iznosile su 2,4 posto za realnu ekonomsku aktivnost i 1,8 posto za inflaciju, što je gotovo identično kasnije objavljenim službenim podacima (rast realnog BDP-a od 2,5 posto, i inflacija 1,7 posto).

- Između dva kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija SBBiH, dogodio se niz nepredviđenih okolnosti u domaćem i međunarodnom okruženju, koje su rezultirale revidiranjem projekcija za sve ključne makroekonomske varijable za 2025. i 2026. godinu. Među promjenama sa očekivanim posebno snažnim efektima na projekcije su snažan rast minimalne plate u BiH u prosincu (u Federaciji) i siječnju (u Republici Srpskoj), nastavak rasta cijena električne energije na domaćem tržištu, i sve izvjesniji globalni trgovinski rat nakon uvođenja tarifa, od strane SAD gotovo svim zemljama svijeta. U proljetnom krugu projekcija, projekcijski horizont je proširen do 2027. godine, izvijestila je Središnja banka BiH u svojim najnovijim projekcijama. 

Rast

Tako SBBiH očekuje kako bi rast realnog BDP-a mogao usporiti na približno 2,4 posto u 2025., sa tendencijom postepenog rasta u naredne dvije godine. Ipak, stope rasta su i dalje niske, uzimajući u obzir razinu razvoja zemlje, i brzinu konvergencije ka EU. Slabiji izgledi za 2025., u odnosu na prethodni krug projekcija, uglavnom proizlaze iz slabljenja izvoza i ulaganja zbog utjecaja neizvjesnosti, te slabljenja vanjske potražnje. 

U proljetnom krugu projekcija su korištene projekcije rasta u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, koje je ECB objavila početkom marta. Tada još nisu uvedene tarife na proizvode koje EU izvozi u SAD, pa je moguće kako su strana potražnja, ali i investicije, u ovom momentu, precijenjeni. Dodatno, dosad nezabilježen rast minimalne plate u BiH, i vjerojatni pritisak za usklađivanja ostalih plata, mogli bi rezultirati promjenama u cjenovnoj konkurentnosti, i na tržištu rada koje su znatno snažnije od kalibriranih inicijalnih efekata. 

Domaća potražnja mogla bi nastaviti podupirati rast realnog BDP-a uz nešto veći doprinos nego u 2024. Rast osobne potrošnje u 2025. korigiran je naviše (3,3 posto), prvenstveno uslijed povećanja plaća i raspoloživog dohotka domaćinstava. Povećanje minimalne plaće, i u FBiH i u RS od početka godine, dovelo je do rasta prosječne nominalne neto plaće, koja je u siječnju povećana za 13,5 posto na godišnjoj razini. 

Najveći rast prosječnih plaća je zabilježen u djelatnostima ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i prerađivačke industrije, a usklađivanje plaća u ostalim djelatnostima može se očekivati u kratkom roku. Također, može se očekivati nastavak rasta plata u sektorima sa izraženim nedostatkom kvalificirane radne snage. Demografske promjene i nedostatak kvalificirane radne snage su izazovi sa kojim se već susreće domaće tržište rada. Stoga, strukturne reforme na tržištu rada su nužno potrebne kako bi se omogućio održivi razvoj zemlje. 

Među ostalim domaćim faktorima koji determiniraju intenzitet ekonomske aktivnosti, nisu zabilježena značajnija odstupanja u projiciranim stopama realnog rasta, u odnosu na prethodni krug projekcija. Sa druge strane, u projekcijskom horizontu se očekuje produbljivanje realnog vanjskotrgovinskog deficita u robama i uslugama, što neutralizira efekt rasta osobne potrošnje na ekonomsku aktivnost.

Inflacija

- Od početka 2025., inflatorni pritisci su počeli rasti uslijed rasta cijena hrane, povećanja sudjelovanja hrane u ukupnoj strukturi domaće potrošnje, te rasta cijena električne energije i usluga. 

Povećanje minimalne plaće, od siječnja ove godine, dodatno je pojačalo inflatorne pritiske, uslijed čega je stopa inflacije značajno revidirana za 2025., u odnosu na jesenji krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena revidirana je naviše za 1,7 postotni bod, na razinu od 3,5 posto u 2025., ocjenjuju iz Središnje banke BiH.

 Na osnovu trenutnih stručnih procjena, temeljem vrlo malog broja službenih podataka, očekujemo kako će ukupna inflacija slabiti u projekcijskom horizontu. U ovom momentu nemamo modelske, niti stručne procjene efekata povećanja minimalne plaće, ali i svih ostalih plaća, na potrošačke cijene ili cjenovnu konkurentnost naših proizvoda. Povećanja minimalne plaće u oba entiteta rezultiralo je rastom prosječnih plaća. Uslijed povišene inflacije, i plaće, djelomično, rastu zbog usklađivanja sa promjenama cijena, kako bi se nadoknadio akumulirani gubitak kupovne moći. Kako inflacija potiče zahtjeve za rast plaća, tako i porast plata može povratno djelovati na inflaciju. 

Ovakvom dvosmjernom vezom dolazi do takozvane spirale cijena i plaća, odnosno procesa uzajamnog poticanja rasta cijena i plaća, čiji intenzitet nije konstantan tijekom vremena, nego zavisi i od ostalih faktora na tržištu. Prelijevanje efekta rasta plaća na druge sektore ekonomije može imati značajan utjecaj na ukupnu inflaciju i dinamiku domaćeg tržišta rada, ali, indirektno, i na buduću ekonomsku aktivnost. 

Uočljivo povećanje minimalnih plaća u 2025. može uzrokovati dalja povećanja plaća u drugim sektorima kako bi se zadržala konkurentnost i privukli kvalificirani radnici. S druge strane, nije realistično očekivati da će i zaposlenost rasti dosadašnjim stopama, imajući u vidu rast prosječne plaće. Trenutno, posebno je uočljiva veza između promjena u visini nominalne plaće u djelatnostima sa najnižom prosječnom neto plaćom i cijenama usluga, koje znatno utiču na temeljnu inflaciju. Za prva dva mjeseca 2025., SBBiH procjenjuje temeljnu inflaciju na 4,34 posto, a inflaciju u uslugama na 4,85 posto. 

- Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo pouzdane, čak i u izvanrednim okolnostima kakva je bila pandemija, kasniji izvanredni inflatorni šok i poplave, te su harmonizirane sa trendovima u projekcijama ostalih relevantnih institucija, stoji u analizi.