Nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., poljsko-ukrajinska solidarnost postala je jedna od najupečatljivijih priča koje su pratile rat Kremlja. Milijuni Poljaka, sjećajući se tragične povijesti vlastite zemlje s Rusijom, mobilizirali su se kako bi pomogli ukrajinskim izbjeglicama hranom, smještajem i podrškom dok su u golemom broju bježali preko granice.

Četiri godine kasnije, taj izljev velikodušnosti i zajedništva tek je uspomena, jer su se dvije zemlje našle usred povijesnog spora koji je doveo do oštre retorike, međusobnih optužbi i prijetnje Poljske da će blokirati ulazak Ukrajine u EU dok ne raščisti svoju prošlost, piše The Guardian.

Srž spora
Središte sukoba je Ukrajinska ustanička armija (UPA), čiji je jedan ogranak odgovoran za masakr oko 100.000 Poljaka 1943. godine u Volinju, regiji u zapadnoj Ukrajini koja je tada bila dio Poljske.

Ta je epizoda dugo bila kamen spoticanja između Varšave i Kijeva, no iskra koja je zapalila najnoviji sukob bila je odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da, unatoč poljskim prosvjedima, imenuje jednu vojnu postrojbu po "herojima UPA-e".

U Ukrajini se UPA uglavnom pamti po borbi protiv sovjetske vlasti, dok se njezina umiješanost u masakr Poljaka i Židova umanjuje ili prikazuje kao samo jedna epizoda u nizu zločina koje su počinile razne snage tijekom krvavog kaosa Drugog svjetskog rata.

"Veličanje genocida ili zatvaranje očiju pred njim poziv je na novi genocid", rekao je poljski nacionalistički predsjednik Karol Nawrocki u subotu u govoru povodom obljetnice masakra, održanom blizu granice s Ukrajinom.

Politički ulozi
U lipnju je Nawrocki zbog spora oduzeo Zelenskom poljsko državno odlikovanje. To je potaknulo niz ukrajinskih dužnosnika da vrate vlastita poljska odličja, a izazvalo je i ljutit odgovor ukrajinske političke elite.

"Nitko više nikada neće Ukrajincima diktirati koje će heroje slaviti, koje blagdane obilježavati ili koju će povijest učiti", napisao je na X-u Kirilo Budanov, predstojnik ureda Zelenskog, dok je vlada najavila nastavak gradnje "panteona" ukrajinskih nacionalnih heroja, koji će vjerojatno uključivati i ličnosti iz UPA-e.

Zelenski je naizgled neočekivan nacionalistički vođa. Na dužnost je stupio 2019. kao "inkluzivna" figura koja bi mogla ujediniti Ukrajince, a odrastao je u židovskoj obitelji ruskog govornog područja iz industrijskog jugoistoka zemlje, daleko od nacionalističkog nasljeđa zapadne Ukrajine.

"Odjednom se čovjek, koji savršeno dobro zna koliko je štetno odavati počast UPA-i, počeo igrati tim nacionalizmom", rekao je Bartosz Cichocki, poljski veleposlanik u Ukrajini od 2019. do 2023. godine.

U Poljskoj je Nawrocki spremno iskoristio skandal. Kao povjesničar, i u prijašnjim se ulogama usredotočio na poljsku patnju i herojstvo, a prošle je godine pobijedio liberalnog kandidata za predsjednika koristeći antiukrajinsko raspoloženje kao dio svoje platforme.

Oduzimanje najvišeg civilnog odlikovanja Zelenskom bio je iznenađujući potez, tim više što je ista nagrada dodijeljena - i nikad oduzeta - talijanskom diktatoru Benitu Mussoliniju i otvoreno proruskom bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu.

Prikrivene napetosti
Iako se ovakav otvoreni raskol u poljsko-ukrajinskim odnosima može činiti novim, nezadovoljstvo je tinjalo s obje strane već neko vrijeme. Jedinstvo je prevladavalo jer je Ukrajina znala da si ne može priuštiti otuđenje ključnog saveznika, dok je Poljska shvaćala da ukrajinske borbene snage stoje između nje i ekspanzionističke Rusije.

No, incidenti poput blokade ukrajinskih kamiona koju su krajem 2023. godine organizirali poljski prijevoznici ukazivali su na složeniji odnos ispod površine.

Mnogi Poljaci osjećaju ogorčenost prema više od milijun Ukrajinaca koji sada žive u Poljskoj, što potiču nacionalistički političari koji zanemaruju činjenicu da Ukrajinci neto pridonose poljskom gospodarstvu. S druge strane, Ukrajinci osjećaju da ih Poljaci podcjenjuju i ne cijene žrtve koje podnose kako bi zaštitili ostatak Europe od Rusije.

Širi povijesni kontekst i nacionalno jedinstvo
Šire gledano, i židovske su skupine tijekom godina izražavale zabrinutost zbog ukrajinskog slavljenja određenih ličnosti iz UPA-e čiji su sljedbenici bili sudionici u holokaustu. Američki povjesničar Timothy Snyder još je 2010. kritizirao bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka zbog odavanja počasti Stepanu Banderi, vođi jednog krila UPA-e.

Snyder je Banderin politički cilj opisao kao "jednostranačku fašističku diktaturu bez nacionalnih manjina", no ulice u gradovima diljem Ukrajine i danas nose Banderino ime, a njegovi se citati mogu naći na zidovima modernih kijevskih kafića.

To nije dokaz, kako propaganda Kremlja dugo sugerira, da je ukrajinsko društvo prožeto fašizmom. Široko prihvaćanje UPA-e dio je većeg procesa nacionalne konsolidacije u Ukrajini, koji je doveo do toga da mnogi prihvaćaju niz ukrajinskih povijesnih ličnosti dok se zemlja ujedinjuje protiv ruske prijetnje.

Neizvjesna budućnost
S obzirom na izbore koji se sljedeće godine održavaju u Poljskoj, a možda uskoro i u Ukrajini ako vojna situacija to dopusti, malo je nade za smirivanje napetosti. Zelenski i Nawrocki razgovarali su sat vremena na marginama summita NATO-a u Turskoj prošlog tjedna, ali nisu postigli nikakav dogovor.

Cichocki je rekao da će se odnos vjerojatno donekle oporaviti, s obzirom na to da većina Poljaka shvaća da se Varšava i Kijev suočavaju sa zajedničkim neprijateljem, ali da će mu u budućnosti možda nedostajati topline i istinske predanosti. "Bit će ograničen na obostrani interes. Više neće biti romantike ni naivnosti, a Poljska će postati vrlo stroga u pogledu integracije Ukrajine u EU", rekao je, piše index.