Prema podacima Europske komisije za 2023., udio poreza na nekretnine u BDP-u varirao je od tek 0,3% u Češkoj i Estoniji do čak 3,7% u Francuskoj. Prosjek Europske unije iznosio je 1,9%...

Porezi na nekretnine u Europi iz godine u godinu privlače sve više pozornosti, i to ne samo zbog svojih učinaka na državne proračune, nego i zbog utjecaja na tržište stanovanja. Dok u nekim zemljama predstavljaju ključni izvor prihoda, u drugima se minimalno ubiru. Prema podacima Europske komisije za 2023., udio poreza na nekretnine u BDP-u varirao je od tek 0,3% u Češkoj i Estoniji do čak 3,7% u Francuskoj. Prosjek Europske unije iznosio je 1,9%

Kad se promatra šira slika, koja uključuje i zemlje EFTA-e, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku, Velika Britanija stoji rame uz rame s Francuskom na vrhu ljestvice, s 3,7% udjela, Belgija je treća s 3,2% dok Španjolska s 2,5% zauzima peto mjesto.

Najveći proračunski dobitnici
Apsolutno gledano, najveći porezni prihodi dolaze iz Velike Britanije – čak 115 milijardi eura u 2023. godini. Francuska je vrlo blizu sa 104,5 milijardi eura, treća po snazi je Italija s 45,3 milijarde, a slijede Njemačka (41,4 milijarde) i Španjolska (36,8 milijardi). Na razini Unije porez na nekretnine u 2023. donio je ukupno 318,8 milijardi eura prihoda, navodi Euronews.

I dok se u spomenutim državama radi o iznosima koji znatno utječu na fiskalnu politiku, u deset članica EU-a prikupljeni iznos nije dosegao ni milijardu eura. Rekorder na dnu ljestvice je Estonija s tek 110 milijuna eura poreznih prihoda od nekretnina.

Hrvatska i regija
Hrvatska u toj europskoj slici zauzima sredinu. Prema podacima Europske komisije, udio poreza na nekretnine u BDP-u 2023. godini kod nas je iznosio svega oko 1%, što je usporedivo s Njemačkom, ali daleko od razina u Francuskoj ili Belgiji.

Podsjetimo, Hrvatska je zapravo ove godine uvela širi porez na nekretnine kao zamjenu za porez na kuće za odmor. Oporezuju se nekretnine u kojima se ne živi, već se kratkoročno iznajmljuju tijekom turističke sezone.

Udio u ukupnim porezima

U Uniji se 2023. godine kretao od 0,8% u Češkoj i Estoniji do 8,4% u Francuskoj, a prosjek iznosi 4,7%. Uz Francusku, visoke udjele bilježe Belgija (7,4%), Grčka (7%), Španjolska (6,7%), Portugal (5,9%), Luksemburg (5,7%), Italija (5,1%) i Danska (5,1%). U Njemačkoj je on znatno niži s udjelom od 2,5%.

Porezi na prijenos vlasništva
Poseban segment čine porezi na prijenos nekretnina, odnosno porezi na financijske i kapitalne transakcije, uključujući kupoprodaju i biljege. U tome prednjači Italija, u kojoj ovi porezi čine 1% BDP-a. Belgija, Portugal i Španjolska slijede s 0,8%, a u Francuskoj je riječ o 0,7%. U Velikoj Britaniji udio iznosi 0,6%, a u Njemačkoj 0,3%.

U Hrvatskoj porez na promet nekretnina iznosi tri posto od vrijednosti kupljene nekretnine i važan je prihod lokalnih jedinica.

Španjolski prijedlog podigao prašinu
Posebno burne rasprave izazvao je prijedlog Španjolske o uvođenju 100-postotnog poreza na kupnju nekretnina za kupce izvan Europske unije. Cilj bi bio smanjiti pritisak stranih investitora na tržište stanova i olakšati kupnju domaćem stanovništvu. Međutim stručnjaci upozoravaju da porezne mjere same po sebi ne mogu riješiti stambenu krizu.

José García Montalvo, profesor ekonomije na Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, istaknuo je kako "stalne promjene politika i nedostatak koordinacije između porezne politike i mjera na strani ponude potkopavaju učinkovitost i vode do nepredvidivih tržišnih ishoda".

Slično upozorava i Diana Hourani iz OECD-a, naglašavajući kako "postoji velik prostor za poboljšanje učinkovitosti, pravednosti i prihoda od poreza na stanovanje", a što bi u mnogim slučajevima moglo smanjiti i pritisak na rast cijena stanova, piše Tportal.