Skupina atletičara popularnog naziva “leteći Finci” svoje ime duguje najvećem među njima, legendi finske i svjetske atletike, jednom od najvećih trkača na srednje i duge pruge svih vremena, Paavi Nurmiju (rođen 13. 6. 1897.).

Postignuća legende atletike iz finskog Turkua ga svrstavaju među najbolje svih vremena. Između 1920. i 1928. godine osvojio je 12 olimpijskih medalja, a do 1931. oborio je i postavio sve rekorde od 1.500m do trčanja na jedan sat. Sveukupno njih 22 službeno priznatih od Svjetske atletike (nekadašnjeg IAAF-a).

Nurmi je bio samozatajan, sramežljiv i uživao u osamljenosti. Njegova trkačka priča počinje slično kao kod ostalih talentiranih klinaca - bio je najbrži od sve djece u kvartu. Sa 11 godina Nurmi je istrčao 1.500m za 5:02 i privukao pažnju na sebe. No, tek je u 17. učlanjen u sportski klub iz rodnog grada. Nikada nije pio kavu, čaj ili alkoholna pića, a u školi je bio jedan od najboljih učenika. Uspio je nabaviti prvi par sportske obuće i sa svojih 65 kilograma na 174 cm visine započeo je uspon ka vrhu. Bio je jedan od prvih sportaša koji je kreirao sustavni pristup treningu. Kombinirao je hodanje, trčanje i razne vježbe snage. Štoperica je bila njegov najbolji prijatelj, čak i na utrkama ju je nosio, i rijetko kad su ga mogli vidjeti bez nje. Na svojim prvim OI, u Antwerpu 1920., je započeo "žetvu" medalja, a do kraja karijere nastupio je još 1924. u Parizu, te 1928. u Amsterdamu. Rezultat je 12 medalja, 9 zlatnih i 3 srebrne; 9 individualnih i 3 timske.

Koncem 1923. već je imao postavljene svjetske rekorde u tri discipline: milja, 5000m i 10000m. To nije uspio povezati nitko prije, a ni poslije njega.

Središnja točka Nurmijeve karijere je ostvarenje na OI u Parizu. U roku od samo 4 dana je osvojio 5 zlatnih odličja. Još nevjerojatnije zvuči da je u vremenskom roku od 2 sata ostvario pobjedu na 1.500m i 5.000m. Tada su francuske sportske novine Le Miroir des Sports napisale da “Paavo Nurmi nadmašuje ljudske granice”.

 - Um je sve. Mišići su samo komadići gume. Sve što jesam, jesam radi uma, izjavio je Nurmi.

Poslije Olimpijskih igara u Parizu otisnuo se na američku turneju (1925.) gdje je trčao 55 utrka u 5 mjeseci, uglavnom u dvorani. Od njih 55 slavio je u 53, jednom je izgubio i jednom odustao. Iste godine je odradio i turneju po Njemačkoj i na obje je zaradio određenu svotu novca, a pogotovo na drugoj američkoj turneji 1929. što je kasnije bilo presudno da ga naknadnom istragom Olimpijski odbor svrsta u sportaše koji zarađuju od svog sporta. A to automatski znači da više nije amater i da se ne može natjecati na Olimpijskim igrama. Iako je 1932. otišao u Los Angeles da sudjeluje, na 10. Igrama nije nastupio zbog suspenzije i tako nije uspio osvojiti 10. zlatnu medalju koju je jako želio. Kasnije je izjavio da bi sigurno istrčao maraton 5 minuta brže od tadašnjeg pobjednika (Juan Carlos Zabala 2:31:36). Er.B.

Građevinski poduzetnik

Za vrijeme suspenzije i nakon zabrane nastupanja na Igrama trčao je još jedino u Finskoj kao amater nekoliko godina. Poslije povlačenja iz trčanja svu svoju ušteđevinu je usmjerio u biznis, točnije u građevinu. Osnovao je građevinsku firmu koja je gradila stambene objekte. I danas postoji 40 kuća u Helsinkiju koje je izgradila njegova firma.

Brojne počasti

Nurmi je umro u Helsinkiju 2. 10. 1973., a pokopan je 9 dana kasnije sa svim državnim počastima u svom rodnom gradu Turkuu. U njegovu čast dva maratona nose Nurmijevo ime i to Paavo Nurmi Marathon u okrugu Iron savezne države Wisconsin (SAD) koji se održava još od 1969., te Paavo Nurmi Marathon u njegovom rodnom gradu Turkuu od 1992. (na 25. izdanju održanom 2016. u ženskoj konkurenciji pobijedila je Biljana Cvijanović iz Doboja, kao reprezentativka Srbije). Po njemu je nazvan i Asteroid 1740, a u kuću slavnih IAAF-a ušao je 2012. godine. Finska banka je 1987. izdala novčanicu od 10 maraka s njegovim likom. U jednoj berlinskoj četvrti osnovna škola nosi ime po njemu.