Rumunjska vlada u četvrtak je objavila da će se novi predsjednički izbori održati u svibnju, nakon što je Vrhovni sud u spektakularnom obratu poništio predsjedničke izbore 6. prosinca, dva dana prije drugog kruga, tvrdeći da je ishod prvog kruga izbora rezultat umiješanosti Rusije.

Vrhovni sud je ocijenio da se vodeći kandidat Calin Georgescu, kritičar NATO saveza, okoristio od nepoštene kampanje na društvenim mrežama koju je, kako tvrdi sud, vjerojatno organizirala Rusija, što je Moskva zanijekala. Sud je potom naredio da se izbori ponove u cijelosti.

Na proeuropskoj koalicijskoj vladi je bilo da odredi datum izbora.

“Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se 4. svibnja, a drugi krug 18. svibnja”, rekao je glasnogovornik vlade Mihai Constantnin, javlja HINA. 

Od odluke Ustavnog suda Rumunjska, članica EU-a, je na meti pristaša 62-godišnjeg predsjedničkog kandidata Georgescua koji je u prvom krugu odnio iznenađujuću pobjedu.

Vlasti su ga optužile da se okoristio nelegalnom kampanjom na TikToku, a Europska komisija je pokrenula istragu.

Više desetaka tisuća Rumunja iskazalo je bijes zbog poništenja predsjedničkih izbora, zahtijevajući nastavak izbora i ostavku sadašnjeg predsjednika Klausa Iohannisa.

Iohannis, čiji je mandat istekao 21. prosinca, ostat će na vlasti dok se ne izabere njegov nasljednik.

U nedjelju, deseci tisuća prosvjednika, uključujući i ljevičare i one koje je razbjesnilo poništenje izbora, pridružili su se prosvjedu koji je organizirala opozicijska desničarska stranka Savez za ujedinjene Rumunjske (AUR), druga najveća rumunjska stranka.

“Tražimo povratak demokracije nastavkom drugog kruga izbora”, rekao je novinarima čelnik AUR-a George Simion.

Organizatori su rekli da je na prosvjedu bilo 100 tisuća ljudi, no interventna policija procijenila je da je taj broj bio bliži 20 tisuća. Prosvjednici su mahali zastavama i uzvikivali “Sloboda” i “Vratite drugi krug”.

Nije poznato hoće li se Georgescu, koji kritizira NATO i protivi se rumunjskoj potpori Ukrajini, smjeti ponovno kandidirati. On je uložio žalbu na odluku rumunjskog Vrhovnog suda, a žalbu je podnio i Europskom sudu za ljudska prava (CEDH).

Rumunjska ima najdulju kopnenu granicu s Ukrajinom u EU-u i NATO-u. Pomogla je da se izvezu milijuni tona ukrajinskog žita preko crnomorske luke Constante, uvježbavala ukrajinske vojne pilote i donirala Kijevu proturaketni sustav Patriot.

Rumunjska je jedan od stupova istočnog krila NATO-a, uz Mađarska i Slovačku koje su sklone Rusiji, a kao odgovor na to se krajem prosinca ujedinilo više rumunjskih proeuropskih političkih snaga i oformilo vladu.

Oni bi, kako je najavljeno, trebali odabrati zajedničkog kandidata na ponovljenim predsjedničkim izborima.