Osma u nizu javnih debata u lokalnim zajednicama u BiH „Pravo na pravdu“ održana je danas u Bijeljini, u organizaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini. Učesnici u debati bili su predstavnici pravosudnih institucija i organizacija civilnog društva, medija, građani i građanke koji su razgovarali o pravosudnom izazovu kriminalizacijom klevete, osnovnoj temi debate, ali i o relevantnim pitanjima u vezi s vladavinom prava u BiH kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU.  

Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Uredu EU u BiH objasnio je zbog čega je značajno govoriti o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske i posljedicama koje ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela ostavljaju na put BiH ka Evropskoj uniji.

“Ovakve izmjene Krivičnog zakonika RS predstavljaju korak unazad u osiguranju temeljnih sloboda i ugrožavaju provođenje ključnih prioriteta 11 i 12 iz Mišljenja Europske komisije o članstvu BiH u EU. Budući da danas govorimo i uopšte o trendovima procesuiranja korupcije u BiH, moram reći da kriminalizacija klevete, koja prvenstveno ugrožava slobodu izražavanja i slobodu medija, može dovesti i do sputavanja medija i organizacija civilnog društva, kao i svih drugih građana, da potencijalno doprinesu efikasnom procesuiranju korupcije, time što će im se suziti prostor za izvještavanje i prijavljivanje korupcije i svih napravilnosti u radu organa javne vlasti u RS-u. Jer, upravo su slobodni i nezavisni mediji i novinari otkrivali i prijavljivali rijetka djela visoke korupcije koja su bila procesuirana u prethodnom periodu“, rekao je Galičić.

Javna debata u Bijeljini je bila prilika za diskusiju o tome kakav je odnos medija i pravosuđa na lokalnom nivou i kako će implementacija zakonskih rješenja utjecati na medije.

„Izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske su pokazale da institucije ne poštuju procedure koje su sami propisali i na taj način demonstriraju odsustvo vladavine prava a potvrđuju vladavinu političkih moćnika. Sve dosadašnje pravne analize su pokazale da zakon najmanje počiva na pravu i na pravdi. Republika Srpska i Bosna i Hercegovina su u svijetu prikazane kao područja u kojima se ne poštuju ljudska prava niti zakoni i u kojima se želi spriječiti ono što je za demokraciju ljudima najvažnije a to je da slobodno misle i govore“, rekao je Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava i dodao da Zakon nema podršku građana i da su ovo razlozi zbog kojih mladi odlaze i zbog kojih napredak izostaje.

„Pravosuđe je apsolutno pod političkom kontrolom stoga i pitanje kriminalizacije klevete opravdano dovodi u bojazan u prvom redu medije i aktiviste, ali i građane u vezi potencijalnih zloupotreba takvog rješenja. Važno nam je da kroz diskusiju dobijemo osjećaj količine straha i određenih lokalnih problema sa kojima se mediji, aktivisti i nevladine organizacije suočavaju na području Bijeljini i u drugim dijelovima RS odnosno BiH“, rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a u BiH.

Prema podacima koje su Transparency International u BiH i BIRN u BiH prikupili o krivičnim prijavama koje su pristigle u Okružno javno tužilaštvo Bijeljina, kao i o sudskim postupcima, navedeno je kako je u posljednje tri godine postupno rastao broj prijava koje su ukazivale na moguće koruptivne radnje u ovom periodu. U 2020. godini je bilo 14 prijava, u 2021. je bilo 19 prijava a u 2022. godini 26. Rečeno je kako ovakav porast broja prijava slučajeva korupcije može ukazivati na povećanje svijesti građana o korupciji i povjerenje u institucije koje se bave njezinim suzbijanjem. Podaci su pokazali i da su u navedenom razdoblju nadležne institucije napredovale u rješavanju prijava te su u 2020. godini ostvarile 11 riješenih prijava, u 2021. godini 14 riješenih prijava, a u 2022. godini 19 riješenih prijava. No, istodobno je porastao i broj neriješenih zahtjeva, sa dva neriješena u 2020. na pet neriješenih zahtjeva u 2021. i sedam neriješenih zahtjeva u 2022. To ukazuje na potrebu poboljšanja kapaciteta i učinkovitosti u rješavanju slučajeva. U kontekstu sudskih odluka, u 2020. godini zabilježene su osuđujuće presude u tri predmeta, u 2021. godini u jednom predmetu, a u 2022. godini u dva predmeta.

U proteklih nekoliko godina, Ured EU u BiH je organizirao javne debate „Pravo na pravdu“ u Sarajevu, koje su nastavljene lokalnim javnim debatama u osam gradova u BiH na kojima se prožimaju teme o transparentnosti rada pravosuđa i njihovoj dostupnosti građanima, te o povjerenju građana u pravosuđe. Cilj je bio čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse u svom radu. Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organiziranih u Zenici, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Doboju i Bijeljini, završna debata će biti organizirana u Banjoj Luci, gdje će se predstaviti zaključci svih održanih događaja.