Dugogodišnji predsjednik Nikaragve Daniel Ortega najavio je da se u toj srednjoameričkoj državi više neće održavati izbori. Tom odlukom ukida se svaka mogućnost izbornog izazova njegovoj vlasti nakon isteka mandata iduće godine, čime on i njegova supruga dodatno konsolidiraju moć, piše Reuters.

"Ovdje više neće biti izbora"
Ortega, koji je na vlasti neprekidno od 2007. uz raniji mandat tijekom 1980-ih, poručio je da će ovaj potez zatvoriti sve puteve oporbi. Nije objasnio kako će se zabrana točno provesti.

"Ovdje više neće biti izbora na kojima bi oni pokušali oteti vladu i preuzeti vlast", rekao je Ortega u govoru u nedjelju navečer. Govor je održan povodom obljetnice sandinističke revolucije iz 1979., u kojoj je sudjelovao u rušenju diktature Anastasija Somoze, kojeg su podržavale Sjedinjene Države.

"Gotovo je s vremenima kada su se stranke koje podržavaju 'Yankeeji' i somozisti vraćale na vlast – to se više nikada neće dogoditi", dodao je 80-godišnji čelnik. To je bio njegov prvi javni nastup u posljednja dva mjeseca.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na upit za komentar. Administracija bivšeg predsjednika Trumpa ranije je Orteginu vladu opisala kao diktaturu i uvela sankcije za više od 2350 nikaragvanskih dužnosnika i članova njihovih obitelji.

Posljednji izbori u Nikaragvi, održani 2021., bili su predmet brojnih osporavanja. Ortega je tada zatvorio političke protivnike i poslovne lidere te je kriminalizirao svaki oblik neslaganja s vlasti.

Prošle je godine Ortega dodatno ojačao svoju moć nizom ustavnih reformi. One su uključivale imenovanje njegove supruge Rosario Murillo "su-predsjednicom" i produljenje predsjedničkog mandata na šest godina. On i supruga kontroliraju gotovo svaki aspekt vlasti, uključujući oružane snage i pravosuđe.

Vijeće UN-a za ljudska prava optužilo je vladu Ortege i Murillo da su zemlju pretvorili u autoritarnu državu i da sustavno krše ljudska prava. Ortega je na masovne antivladine prosvjede 2018. godine odgovorio brutalnom represijom u kojoj je ubijeno više od 300 ljudi.

"Obiteljska diktatura"
Analitičari i oporbeni političari u egzilu kažu kako ova izjava potvrđuje stvarnost vladavine bračnog para Ortega. Smatraju i da ona otkriva njihov strah od jačanja oporbenog pokreta.

"Ortega i Murillo se očito boje da bi i najmanje političko otvaranje moglo stvoriti uvjete za otpor koji bi ugrozio njihovu vlast", izjavio je Tiziano Breda. On je viši analitičar u neprofitnoj organizaciji ACLED koja prati političko nasilje. "Umjesto organiziranja namještenih izbora, odlučili su potpuno eliminirati izbornu konkurenciju."

Breda je dodao da se zemlja pretvorila u "pravu obiteljsku diktaturu".

Felix Maradiaga bio je oporbeni predsjednički kandidat, a u zatvoru je proveo vrijeme od 2021. do 2023. prije nego što je protjeran u SAD. On kaže da Ortegine izjave ne smatra pokazivanjem snage, nego "priznanjem straha".

"To mu je oduvijek bila namjera"
"Ortega je javno priznao ono što mu je oduvijek bila namjera: spriječiti da njegov tiranski projekt bude podvrgnut bilo kakvom obliku demokratskog natjecanja", izjavio je Maradiaga za Reuters.

Salvador Marenco, koordinator kolektiva za ljudska prava "Nicaragua Nunca Más" iz Kostarike, tvrdi da je Ortega i ranije učinkovito gušio konkurenciju na reizborima 2011., 2016. i 2021. godine. Osim toga, prošlogodišnjim ustavnim reformama već je uveden jednopartijski sustav. U zemlji više nema oporbenih vođa jer su svi u izbjeglištvu, piše index.

Marenco smatra da Ortega pokušava "izbjeći rizik od izbornog poraza jer zna da ga narod odbacuje".