Za europsku populističku desnicu, zagrljaj američkog predsjednika Donalda Trumpa nekoć je bio politički adut, no to se promijenilo. Godinama su nacionalistički čelnici diljem kontinenta smatrali potporu američkog predsjednika dokazom da je njihova politika postala globalni pokret. Međutim, s obzirom na važne izbore koji se očekuju 2027. godine u Italiji, Francuskoj i Poljskoj, mnogi preispituju vrijednost te transatlantske podrške, piše Politico.

Postao je politički teret
Trumpov ugled u Europi narušen je zbog njegovih carinskih ratova, prijetnji Grenlandu i rata protiv Irana koji je uzrokovao rast cijena energenata. Njegove intervencije, nekad dobrodošle ideološkim saveznicima, sada se smatraju politički opasnima jer mogu otuđiti umjerene birače, podijeliti nacionalistička biračka tijela i dati streljivo protivnicima.

Dobar primjer je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja se nekad smatrala najistaknutijom saveznicom američkog predsjednika u Europi. Nakon što je Trump prošlog tjedna ustvrdio da ga je na summitu G7 "molila" za fotografiju, Meloni je potvrdila ono što ankete pokazuju već mjesecima. Odbacila je Trumpovu objavu na društvenim mrežama u kojoj je naveo da ona "loše stoji u Italiji sa svojom razinom popularnosti" te uzvratila: "Vaše mi prijateljstvo u tome sigurno nije pomoglo." Dodala je: "U svakom slučaju, moja popularnost nije vaša briga. Predlažem da se usredotočite na svoju."

Slično razmišlja i Jordan Bardella u Francuskoj, čelnik krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje i vodeći kandidat za predsjednika. U prošlotjednom intervjuu za Politico odlučno je odbacio Trumpovu potporu, a ponašanje američkog predsjednika opisao je kao "nestalno".

I njemačka i francuska desnica se okreću protiv Trumpa
Iako su vodeći ljudi Trumpove administracije podržavali europske nacionalističke stranke, zagrljaj američkog predsjednika postao je "otrovni dar", smatra Jean-Yves Dormagen, predsjednik instituta za istraživanje javnog mnijenja Cluster17. "Trump zaista stvara problem tim čelnicima", izjavio je, dodajući da su njihova biračka tijela podijeljena oko Trumpa i sve ga više doživljavaju kao prijetnju.

Anketa koju je Cluster17 proveo u siječnju u sedam zemalja EU-a pokazala je da, iako desničarski birači imaju bolje mišljenje o Trumpu od opće populacije, samo ga manjina smatra "prijateljem Europe". Takvo mišljenje dijeli 18 posto birača Bardellinog Nacionalnog okupljanja, 23 posto birača Melonine stranke Braća Italije i 25 posto pristaša krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

U lipanjskoj anketi koju je za Politico proveo Public First, samo se 31 posto birača AfD-a i 36 posto birača Nacionalnog okupljanja složilo da je SAD "pouzdan saveznik". U Ujedinjenom Kraljevstvu, Trump je postao teret za desničarsku populističku stranku Reform UK Nigela Faragea, posebno među neodlučnim biračima. Isto vrijedi i u Francuskoj, gdje je američki predsjednik nepopularan među biračima desnog centra koje Nacionalno okupljanje pokušava privući, pojasnio je Dormagen.

Kraj političke romanse
Ono što ovu reakciju čini posebno neugodnom za Washington jest to što se političari koji se udaljavaju od Trumpa upravo oni koje je njegova administracija nastojala pridobiti. U svojoj Strategiji nacionalne sigurnosti objavljenoj prošle godine, Bijela kuća je pozdravila "rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka". Administracija je tu retoriku potkrijepila javnim podrškama i zakulisnim kontaktima s pokretima koji sada strahuju da bi ih Trump mogao koštati glasova.

 
U jednom od najistaknutijih primjera, američki potpredsjednik JD Vance otputovao je u Mađarsku kako bi u travnju podržao kandidaturu bivšeg premijera Viktora Orbána za reizbor, rekavši da je to "ispravna stvar". No, nakon što je šesnaestogodišnja vladavina mađarskog čelnika završila teškim porazom, većina krajnje desnih vođa koji ciljaju na visoke funkcije sljedeće godine ili preispituje svoj stav o Trumpu ili ga potpuno mijenja.

Promjena je posebno vidljiva u Italiji i Njemačkoj, gdje je krajnja desnica povijesno bila vrlo otvorena prema američkom predsjedniku. Meloni je bila jedna od prvih europskih čelnica koja je čestitala Trumpu na reizboru 2024. godine. Kad je pokrenuo transatlantski trgovinski rat, brzo se predstavila kao mogući most između Europe i ratobornog predsjednika. Danas javno razmjenjuju uvrede nakon što je Meloni odbila dopustiti američkim ratnim zrakoplovima koji sudjeluju u ratu u Iranu korištenje talijanskih vojnih baza. U Njemačkoj je, pak, rat u Iranu produbio krizu povjerenja između Trumpa i krajnje desnice, a čelnici AfD-a su ovog proljeća pozvali stranačke dužnosnike da smanje putovanja u SAD.

Poljska kao iznimka
Ipak, ne preispituju svi europski desničarski čelnici javno taj odnos. Poljska desničarska populistička stranka Pravo i pravda (PiS) i dalje njeguje veze s Trumpom. Varšava, koja sljedeće godine izlazi na parlamentarne izbore, bliski je politički i vojni saveznik SAD-a te jedan od najvećih europskih kupaca američkog oružja. Predsjednik Karol Nawrocki, kojeg podržava PiS, nastoji iskoristiti svoje veze s Trumpom u borbi s premijerom Donaldom Tuskom.

Za PiS je "korisnije nego rizično biti u vrlo dobrim odnosima s Donaldom Trumpom iz mnogo razloga", kaže Wojciech Szacki, voditelj političkog odjela u institutu Polityka Insight. "To im daje određenu polugu u unutarnjoj politici jer je predsjednik Poljske jedina osoba koja trenutno ima pristup Bijeloj kući."

Na tiskovnoj konferenciji u Varšavi u petak, čelnik PiS-a Jarosław Kaczyński pohvalio je Nawrockijeve "izvrsne odnose s američkim predsjednikom" i pozdravio navodni "uspjeh" poljske inicijative za uspostavu stalne američke vojne baze. "Većina Poljaka i dalje misli da nas sigurnima čini prisutnost američkih vojnika u Poljskoj", rekao je Szacki.

U anketi instituta Cluster17, 17 posto svih poljskih ispitanika izjavilo je da je Trump "prijatelj Europe", što je najviši postotak među sedam anketiranih zemalja EU-a.

NAPOMENA: Anketu Public Firsta provedena je od 14. do 17. lipnja na uzorku od više od 2000 ispitanika iz SAD-a, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske i Njemačke, s ukupnom granicom pogreške od ±2 postotna boda. Manje podskupine imaju veće granice pogreške, piše index.