Razgovarao: D. Lukić

mostar@dnevni-list.ba

Uoči predstojećih izbora (nedjelja, 4. listopada), Bosna i Hercegovina se nalazi na povijesnoj prekretnici kada je riječ o izbornom procesu. Po prvi put, u širem opsegu uvode se biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića – tehnologije koje bi trebale osigurati veći stupanj zaštite glasačkog prava. No, jesu li institucije i biračke zajednice tehnički i logistički spremne za ovu veliku tranziciju?

O izazovima digitalizacije, ulozi međunarodnih promatrača i ključnim čimbenicima za vraćanje vjere građana u izborne rezultate razgovarali smo s veleposlanikom Rickom Holtzappleom, voditeljem Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini. U otvorenom intervjuu, Holtzapple naglašava da tehnologija sama po sebi nije čarobni štapić te da stvarni integritet izbora i dalje ovisi o profesionalnosti administracije i, ponajviše, o odgovornosti političkih aktera.

Na ovim se izborima po prvi put u širem opsegu uvode biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića. Koliko su, prema ocjeni OSCE-a, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) i same biračke zajednice tehnički i logistički spremni za ovu tranziciju?

-Uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan tehnički i logistički pothvat. Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) intenzivno radi na pripremama za njihovo uvođenje, a Misija OESS-a u BiH (Misija) pruža potporu tim naporima, osobito pomažući  biračima da se upoznaju s novom opremom i procedurama. Procjena priprema za izbore, uključujući uvođenje i primjenu novih tehnologija, dio je rada Misije ODIHR-a za promatranje izbora (EOM). Tu procjenu treba prepustiti ODIHR-u. Misija ODIHR-a za promatranje izbora i Misija OESS-a u BiH djeluju neovisno, u okviru svojih zasebnih mandata.

Može li digitalizacija izbornog procesa preko noći vratiti povjerenje građana u izborne rezultate ili je za to ipak presudna politička volja aktera koji upravljaju procesima?

-Tehnologija može ponuditi dodatne zaštitne mehanizme, ali njezin doprinos izbornom integritetu ovisi o načinu na koji se provodi, o postojećim mjerama zaštite i transparentnosti njezine uporabe. Ne može preko noći vratiti povjerenje niti to može postići sama po sebi. Biometrijska identifikacija birača namijenjena je kao potpora provjeri identiteta birača, dok su skeneri glasačkih listića namijenjeni kao potpora brojanju glasova i obradi izbornih rezultata. Njihovu učinkovitost na ovim izborima tek treba procijeniti ODIHR. No, povjerenje u izbore ovisi o mnogo više čimbenika od same tehnologije. Ono također ovisi o profesionalnosti i nepristranosti izborne administracije, poštivanju pravila, transparentnosti, učinkovitom nadzoru i, što je iznimno važno, ponašanju političkih aktera. Tehnologija ne može zamijeniti institucionalni integritet i političku odgovornost. Povjerenje se gradi postupno, kroz proces za koji građani mogu vidjeti da je pošten, transparentan i vjerodostojan.

Nedavno ste poručili građanima da pitaju političare što nude osim podjela. Kako ocjenjujete trenutačnu retoriku u kampanji i smatrate li da se prostor za manipulacije i zapaljivu retoriku smanjio u odnosu na prethodne izborne cikluse?

-Moja je šira poruka da bi se javna rasprava trebala usredotočiti na pitanja koja izravno utječu na svakodnevni život građana. Izbori bi trebali biti natjecanje ideja, programa i rješenja, a ne natjecanje u stvaranju straha, nepovjerenja ili netrpeljivosti. Stoga sam pozivao građane da kandidate procjenjuju na temelju vrlo konkretnih pitanja: Što ćete učiniti kako biste unaprijedili gospodarstvo? Kako ćete unaprijediti obrazovanje i zdravstvo? Kako ćete ojačati vladavinu prava i borbu protiv korupcije? Što ćete učiniti kako biste stvorili prilike koje će potaknuti mlade ljude da svoju budućnost grade ovdje?

Politički čelnici tijekom izborne kampanje imaju posebnu odgovornost izbjegavati zapaljivu retoriku. No, i građani imaju znatnu moć: mogu zahtijevati konkretna rješenja, odgovornost i jasne odgovore od onih koji traže njihov glas.

OSCE (ODIHR) ponovo šalje brojne posmatrače na teren. Koji će biti njihovi primarni fokusi tokom izbornog dana u kontekstu praćenja novih tehnologija?

-Važno je istaknuti da Misija za promatranje izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR/EOM) promatranje izbora provodi neovisno te cjelokupni izborni proces procjenjuje u odnosu na obveze unutar OESS-a i druge međunarodne standarde za demokratske izbore.

Na dan izbora promatrači će pratiti kako se procedure provode u praksi, mogu li birači slobodno i bez nedopuštenog uplitanja glasovati, kako funkcioniraju biračka mjesta te kako se glasovi broje i rezultati obrađuju. S obzirom na uvođenje novih tehnologija, promatrači će, naravno, također pomno pratiti funkcioniranje tih sustava u stvarnim uvjetima, dosljednost primjene procedura, način rješavanja eventualnih tehničkih poteškoća te jesu li birači dovoljno razumjeli proces kako bi mogli učinkovito ostvariti svoje biračko pravo. U konačnici, izborni dan i uporaba tehnologije samo su neki od elemenata znatno šire procjene cjelokupnog izbornog procesa koju će provesti ODIHR.

Misija OSCE-a nedavno je javno apelirala na zaštitu i osiguravanje stabilnog funkcioniranja BHRT-a uoči izbora. Zašto vlasti u BiH godinama ne rješavaju pitanje stabilnog financiranja javnog servisa i kakve posljedice to ima za pravo građana na objektivno informiranje?

-Ono što je jasno jest da se ovo pitanje već predugo ne rješava i da je trenutačno stanje neodrživo. Javni RTV servis važan je element demokratskog društva. Građanima je potreban pristup pouzdanim, neovisnim i pluralističkim informacijama, a to je osobito važno tijekom izborne kampanje, kada su im vjerodostojne informacije potrebne kako bi mogli donositi informirane odluke. Nadležne vlasti imaju odgovornost provoditi postojeći pravni okvir, poštivati obvezujuće sudske odluke i uspostaviti održivo, dugoročno rješenje za javni RTV servis. Privremene mjere ponekad mogu biti nužne kako bi se spriječili neposredni poremećaji u radu, ali one ne mogu zamijeniti funkcionalan i održiv sustav. Ovo nije samo pitanje financiranja jedne institucije; riječ je o sposobnosti javnih medijskih servisa da svoju demokratsku ulogu obavljaju neovisno i profesionalno.

OSCE i Predstavnik OSCE-a za slobodu medija osudili su emitiranje sadržaja na RTRS-u kojima se glorificiraju osuđeni ratni zločinci. Kako se sustavno boriti protiv takvih pojava koje izravno podrivaju proces pomirenja?

-Postoji važna razlika između izvještavanja o događajima koji su od legitimnog javnog interesa i pružanja platforme za glorifikaciju osoba osuđenih za najteža kaznena djela. Mediji, a osobito javni servisi, imaju posebnu odgovornost osigurati da njihovo izvještavanje bude točno, profesionalno i stavljeno u odgovarajući kontekst. Sudsko utvrđene činjenice moraju se poštivati. Odgovorno novinarstvo treba publici pružiti kontekst potreban za razumijevanje onoga što vidi i čuje, umjesto da dodatno širi poruke kojima se glorificiraju osuđeni ratni zločinci ili produbljuju društvene podjele.

Nadležne institucije i regulatorna tijela također imaju odgovornosti u skladu s važećim pravnim i regulatornim okvirom. Međutim, za rješavanje ovog pitanja nije dovoljna samo regulativa. Potrebni su profesionalno novinarstvo, odgovoran javni diskurs i šira posvećenost istini, odgovornosti i poštivanju žrtava. Bosna i Hercegovina ne može graditi trajno pomirenje poricanjem ili glorificiranjem zločina iz prošlosti.

OSCE kontinuirano ponavlja svoju čvrstu potporu ustavnom poretku BiH i osuđuje secesionističku retoriku. Smatrate li da političke krize i blokade institucija izravno ugrožavaju sigurnosno i gospodarsko okruženje u zemlji?

-Politička nestabilnost i dugotrajne institucionalne blokade neizbježno imaju posljedice koje daleko nadilaze sferu politike. One stvaraju neizvjesnost za građane i poslovnu zajednicu, slabe povjerenje u institucije, odvraćaju ulaganja te skreću pozornost i resurse s reformi koje bi mogle poboljšati svakodnevni život građana. Naš stav o ustavnom okviru je jasan. Daytonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine moraju se poštivati. Politička neslaganja sastavni su dio svake demokracije, uključujući i neslaganja o tome kako bi država trebala biti uređena. Međutim, takva se pitanja trebaju rješavati dijalogom putem nadležnih institucija i u skladu s procedurama utvrđenima ustavnim okvirom. Retorika koja produbljuje podjele kao ni secesionistička retorika ne rješava stvarne probleme s kojima se građani suočavaju. Funkcionalne institucije na svim razinama vlasti, konstruktivan politički dijalog i poštivanje vladavine prava ključni su za stabilnost, gospodarski razvoj i napredak.

Javnost je zaintrigirala vijest da u studenome na mjesto Vašeg zamjenika dolazi ruski diplomat Stepan Golovin. Budući da Rusija ima specifične stavove unutar OSCE-a i prema situaciji u BiH, kako će se to odraziti na kontinuitet rada i prioritete Misije?

-OESS je organizacija koju čini 57 država članica, a naše međunarodno osoblje dolazi iz svih dijelova te raznolike zajednice. Gospodin Golovin imenovan je u skladu s utvrđenim procedurama OESS-a i očekujemo da će se Misiji pridružiti u studenome. Nacionalnost pojedinog člana osoblja ne određuje mandat, politike niti prioritete Misije. Djelujemo u skladu s usuglašenim mandatom OESS-a te njegovim načelima i obvezama. Od svakog člana međunarodnog osoblja očekuje se da svoje dužnosti obavlja profesionalno i u okviru tog institucionalnog okvira. Misija će nastaviti provoditi svoj mandat diljem Bosne i Hercegovine i surađivati s institucijama, civilnim društvom, medijima i građanima u cijeloj zemlji. Naša posvećenost i naši prioriteti ostaju nepromijenjeni i radujem se suradnji s gospodinom Golovinom.

Tijekom posjeta lokalnim zajednicama često naglašavate važnost kurikularne reforme i uspostave transparentnih ureda za borbu protiv korupcije. Gdje vidite najveći otpor na lokalnoj razini kada je riječ o ovim reformskim područjima?

-Situacija se znatno razlikuje od jedne lokalne zajednice i jednog dijela zemlje do drugog. U mnogim sredinama vidjeli smo ohrabrujuće primjere lokalnih vlasti i institucija koje su istinski predane reformama i pokazuju da je napredak moguć. Ono što često nedostaje jest trajna politička predanost i dosljedna provedba. Usvajanje strategije, uspostavljanje ureda za borbu protiv korupcije ili najava kurikularne reforme tek su početak. Tim su mehanizmima potrebni odgovarajući resursi, profesionalno i neovisno osoblje, transparentnost i institucionalne ovlasti potrebne za postizanje mjerljivih rezultata.

Kada je riječ o obrazovanju, cilj reforme u konačnici treba biti pružiti mladim ljudima znanje i vještine kritičkog razmišljanja koje su im potrebne za uspjeh, istodobno pomažući školama da povezuju zajednice umjesto da dodatno produbljuju podjele. Ove reforme zahtijevaju ustrajnost, ali vidjeli smo da se napredak može postići kada postoji istinska posvećenost na lokalnoj razini.

Imate li poruku za građane BiH uoči izbora?

-Moja poruka je vrlo jednostavna: sudjelujte i neka se vaš glas čuje. Informirajte se o kandidatima i njihovim programima. Postavljajte pitanja. Gledajte dalje od slogana, straha i podjela i pitajte one koji traže vaš glas što konkretno nude kako bi poboljšali vaš život, vašu zajednicu i budućnost ove zemlje. S obzirom na uvođenje novih tehnologija i procedura glasovanja, također potičem birače da se informiraju putem službenih podataka Središnjeg izbornog povjerenstva kako bi znali što mogu očekivati ​​na svom biračkom mjestu. Demokracija ovisi o sudjelovanju građana, očuvanju integriteta vlastitog glasa i pozivanju izabranih predstavnika na odgovornost. Svaki birač ima pravo donijeti vlastiti izbor slobodno i na temelju pitanja koja su njemu važna. Na izborni dan iskoristite to pravo. Vaš glas će odrediti vašu budućnost.