Kamatne stope ESB-a još nisu dobile svoj rujanski epilog, a rasprava se već pomiče na prosinac.

J.P. Morgan i BNP Paribas promijenili su prognoze i sada očekuju da bi kamatne stope ESB-a mogle ponovno porasti krajem godine. Obje banke računaju na povećanje od 25 baznih bodova u rujnu, ali više ne vjeruju da će se ESB nužno zaustaviti na tome.

To još nije novi tržišni konsenzus. Većina ekonomista i dalje očekuje da će rujansko povećanje biti posljednje.

Ali prvi pomak velikih banaka pokazuje koliko se brzo mijenja računica: ako energetski šok potraje, pitanje više neće biti samo treba li ESB reagirati 10. rujna, nego koliko će dugo morati držati nogu na kočnici.

Kamatne stope ESB-a: Rujan više nije najveća nepoznanica
Oko sastanka 10. rujna ostalo je vrlo malo neizvjesnosti.

Reutersova anketa među 65 ekonomista pokazala je jednoglasno očekivanje da će ESB povećati depozitnu stopu s 2,25 na 2,50 posto. Tržišne cijene pokazuju gotovo isto uvjerenje.

Zanimljiviji je drugi dio ankete.

Većina ekonomista smatra da bi to trebalo biti posljednje povećanje u ovom kratkom ciklusu. Ukupna inflacija jest porasla, ali dugoročna inflacijska očekivanja ostaju relativno stabilna, dok se energetski šok još nije pretvorio u široko rasprostranjen rast cijena.

Nakon kolovoškog skoka inflacije na 3,3 posto upravo je pogled ispod naslovne brojke pokazao zašto ESB nema tako jednostavan problem. Temeljna inflacija usporila je na 2,4 posto, a inflacija usluga na 3,0 posto.

Ta slika nije nestala.

Promijenio se rizik oko nje.

Dvije velike banke više ne vjeruju da je 2,50 posto kraj
J.P. Morgan i BNP Paribas do sada su očekivali završetak zaoštravanja nakon rujna.

Više ne očekuju.

Obje banke sada prognoziraju još jedno povećanje ESB-a od 25 baznih bodova u prosincu.

Njihovi argumenti nisu potpuno isti. J.P. Morgan izdvaja trajnije energetske pritiske, otporno gospodarstvo i tvrdokorniju temeljnu inflaciju. BNP Paribas veću težinu daje trajanju energetskog šoka i mogućnosti da se njegovi učinci prošire gospodarstvom.

To je važna razlika.

Nafta sama ne određuje kamatnu stopu. Problem za ESB nastaje ako skupa energija prestane biti privremeni vanjski šok i počne mijenjati cijene i očekivanja unutar eurozone.

Koliko dugo kompanije mogu apsorbirati skuplju energiju?
Brent se zadržava iznad 95 dolara po barelu. Rat na Bliskom istoku traje, a promet kroz Hormuški tjesnac i dalje je ozbiljno poremećen.

Vrijeme zato postaje važnije od same cijene nafte.

Kompanija može kratkotrajan rast troška pokušati pokriti nižom maržom. Ako energija mjesecima ostane skupa, taj prostor postaje sve uži.

Tada dio računa završava kod kupca.

Upravo je taj prijenos važan ESB-u. Ne zato što može utjecati na cijenu barela, nego zato što pokušava spriječiti da vanjski šok postane domaća inflacija.

Zašto ovo ipak nije povratak u 2022.
Postoji dobar razlog da iz današnjeg energetskog šoka ne zaključimo kako Europu čeka repriza prethodnog inflacijskog vala.

Okolnosti su drukčije.

Nakon pandemije istodobno su djelovali poremećeni lanci opskrbe, snažna potražnja, fiskalni poticaji, vrlo labava monetarna politika i energija. Danas je energetski šok dominantan izvor novog pritiska.

Inflacijska očekivanja zasad ostaju relativno stabilna, a rast plaća ne potvrđuje da se više cijene energije već ukorjenjuju u gospodarstvu.

To je trenutačno najjači argument protiv prosinačkog povećanja.

ESB može u rujnu podići stopu na 2,50 posto i pričekati.

Pitanje je samo koliko dugo će podaci dopuštati čekanje.

Gospodarstvo ESB-u ostavlja prostor
Tu dolazi drugi dio priče.

Eurozona zasad ne izgleda kao gospodarstvo koje naglo ulazi u recesiju. Kompozitni PMI u kolovozu iznosio je 52,0 bodova, iznad granice koja razdvaja rast od pada aktivnosti. Izvoz je istodobno porastao prvi put u četiri i pol godine.

Za kompanije je to dobra vijest.

Za ESB je nešto složenija.

Otpornije gospodarstvo znači da još 25 baznih bodova vjerojatno nosi manji rizik nego u trenutku snažnog pada aktivnosti. Istodobno kompanijama može olakšati prijenos dijela viših troškova na kupce.

Kombinacija skupe energije i gospodarstva koje još raste zato je važnija od bilo kojeg od ta dva signala zasebno.

Prosinačko povećanje još nije osnovni scenarij
Promjena prognoza J.P. Morgana i BNP Paribasa ne znači da će kamatne stope ESB-a ponovno porasti u prosincu.

Većinski scenarij i dalje glasi: 2,50 posto u rujnu, zatim pauza.

Ali prije nekoliko dana raspravljalo se uglavnom o tome hoće li energetski šok opravdati rujanski potez. Danas je rujan gotovo potpuno ugrađen u očekivanja, a prve velike institucije već preispituju ono što dolazi poslije.

Zato će 10. rujna nove projekcije ESB-a biti gotovo jednako važne kao sama odluka.

Posebno treba gledati prognozu inflacije za 2027. godinu i procjenu koliko bi se energetski šok mogao preliti na ostatak gospodarstva.

Tu ćemo dobiti prvi ozbiljniji odgovor na pitanje je li 2,50 posto završna stanica.

Rujan možda bude odluka koju smo već očekivali
Ako ESB 10. rujna podigne depozitnu stopu na 2,50 posto, teško će nekoga iznenaditi.

Mnogo zanimljivije bit će ono što ostavi otvorenim.

Ako energija počne popuštati, temeljna inflacija nastavi padati, a inflacijska očekivanja ostanu stabilna, argument za prosinac mogao bi brzo nestati.

Ako nafta ostane skupa, gospodarstvo izdrži više kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., a energetski troškovi počnu se prelijevati na druge cijene, računica će izgledati drukčije.

Zato promjena prognoza dvije velike banke nije toliko priča o tome tko će pogoditi prosinačku kamatnu stopu. Važnije je što pokazuje: granica rizika ponovno se pomaknula.

Rujan je gotovo riješen.

Prava nepoznanica ponovno je koliko će daleko ESB morati ići nakon njega, piše financa.