Eskalacija pravnog sukoba i institucionalni kaos na deponiji Uborak ponovno su u fokusu javnosti. Nakon nedavnog požara, Federalna inspekcija proslijedila je predmet Tužiteljstvu HNŽ-a zbog ilegalnog odlaganja na zabranjenom prostoru. I dok institucije prebacuju odgovornost, a mještani najavljuju blokade, rješenje se ne nazire. Vijeće ministara odobrilo je pola milijuna maraka pomoći Gradu za sanaciju, no ključna pitanja ostaju bez odgovora.

Četiri milijuna maraka za nove tone smeća. Grad Mostar raspisao je tender za dvije nove sanitarne plohe na Uborku, planirajući rad deponije na još tri godine. Za mještane i Udrugu “Jer nas se tiče”, koji su u međuvremenu pokrenuli peticiju za zatvaranje deponije, izravan šamar i nastavak ugrožavanja zdravlja.

- Informirani smo da se radi o plohama broj 4 i 5. Međutim i gradonačelnik se poziva na plan prilagodbe, a u njemu stoji kako se aktivnosti ne smiju raditi bez okolinske dozvole, upozorava član Udruge Edhem Čustović.

Mostarska deponija ima uredne dozvole, tvrdi gradonačelnik i upozorava da opstrukcije udruga vode ka ekološkoj kalvariji. Poručuje da pravna država mora funkcionirati te da se u jeku turističke sezone zdravlje građana ne smije ugrožavati.  Iza svega, navodi, stoji oporba skrivena iza ekološke inicijative.

- Nećemo dopustiti da zbog nečijih političkih ciljeva, ljudi koji su okupljeni u inicijativu već odavno nisu nevladina organizacija, već ljudi koji djeluju kao oporba i koriste ovu situaciju u za svoje političke promocije, tvrdi Mario Kordić.

Predsjednik Gradskog vijeća podsjeća da rješenje nije u rukama vijećnika, te da je kompleksno i da ovisi i od drugih razina vlasti. Ipak, dijeli mišljenje mještana da lokaciji za otpad nije mjesto među kućama. Tvrdi i kako je problem previše složen za brze poteze.

- Nema niko novca, vremena, hrabrosti, ni volje da se uhvati u koštac s tim, zato što je to problem koji dugo traje. Da ga je lako riješiti riješio bi se dosad, znači vrlo je kompleksno, i najlakše je reći “treba zatvoriti deponiju”. Naravno da treba, samo je pitanje kada i kako i na koji način, navodi Đani Rahimić.

Iz Ministarstva okoliša FBiH naveli su kako su odmah zatražili žuran nadzor Federalne uprave za inspekcijske poslove, a službenu ocjenu o ekološkoj sigurnosti lokaliteta dat će nakon prikupljanja svih nalaza.

U jeku ovih prepucavanja, stigla je i financijska injekcija. Vijeće ministara odobrilo je pola milijuna maraka pomoći Gradu Mostaru.

No, mještani ostaju skeptični i opravdano strahuju hoće li novac otići na sanaciju ili na daljnje širenje deponije koju više ne žele u blizini svojih domova. Deponija je odavno postala simbol neriješenih ekoloških izazova i svakodnevne borbe stanovnika za pravo na zdrav i dostojanstven život. Mještani godinama upozoravaju kako posljedice rada deponije osjećaju gotovo svakoga dana, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Neugodni mirisi koji se šire kilometrima jedan su od najvećih problema. Za visokih temperatura zrak postaje nepodnošljiv, zbog čega ne mogu otvoriti prozore, boraviti u dvorištima ili normalno provoditi vrijeme na otvorenom. Mnogi ističu kako se kvaliteta života drastično pogoršala te da su prisiljeni prilagođavati svakodnevne aktivnosti vremenskim uvjetima i smjeru vjetra.

Posebnu zabrinutost izazivaju požari koji izbijaju na deponiji. Svaki takav u atmosferu oslobađa velike količine dima i potencijalno štetnih plinova, a gusti oblaci nerijetko prekrivaju naselja. Građani strahuju za zdravlje, osobito roditelji male djece, starije osobe i kronični bolesnici kojima onečišćen zrak može dodatno pogoršati zdravstveno stanje. Posljednji veliki požari pokazali su koliko je sustav ranjiv te koliko brzo jedan ekološki problem može prerasti u ozbiljnu sigurnosnu i zdravstvenu prijetnju.

Stanovništvo upozorava i na povećan broj insekata, glodavaca i ptica koje privlači velika količina otpada. Takvi uvjeti dodatno narušavaju higijenske standarde te stvaraju osjećaj nesigurnosti među ljudima koji žive u blizini odlagališta.