Trumpova administracija objavila je zabranu ulaska u Sjedinjene Države za pet europskih regulatora i istraživača koji rade na suzbijanju dezinformacija i zlouporabe na internetu. Taj je potez izazvao oštre kritike iz Europe.

Optužbe za cenzuru
Državni tajnik Marco Rubio optužio je ovu skupinu za vođenje kampanje cenzure protiv Amerikanaca. Četvorici pojedinaca, zajedno s bivšim visokim dužnosnikom Europske komisije, Francuzom Thierryjem Bretonom, zabranjen je ulazak u SAD nakon što ih je Rubio nazvao "radikalnim aktivistima" koji potkopavaju slobodu govora.

Rubio je optužio petorku da predvode "napore prisiljavanja američkih platformi da kažnjavaju stajališta kojima se oni protive". Trumpova administracija signalizirala je da bi sankcije mogle biti popraćene daljnjim djelovanjem koje bi moglo biti usmjereno na političare ili dužnosnike.

Thierry Breton
Na popisu sankcioniranih su Josephine Ballon i Anna-Lena von Hodenberg, koje vode njemačku organizaciju HateAid za pravnu pomoć žrtvama internetskog nasilja. Tu su i Clare Melford, voditeljica britanske skupine za identifikaciju dezinformacija, te Imran Ahmed, britanski aktivist čija je organizacija pratila sadržaj protiv cijepljenja na društvenim mrežama.

Oštra reakcija iz Europe
Europski dužnosnici, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, osudili su odluku američke administracije. "Ove mjere predstavljaju zastrašivanje i prisilu s ciljem potkopavanja europskog digitalnog suvereniteta", poručio je Macron putem društvenih mreža. "Pravila koja reguliraju digitalni prostor Europske unije ne bi se trebala određivati izvan Europe."

Glasnogovornik Europske komisije, Thomas Régnier, izjavio je: "Naša digitalna pravila osiguravaju sigurno, pošteno i ravnopravno tržište za sve tvrtke, primijenjena pošteno i bez diskriminacije."

Sukob oko regulacije interneta
Zabrana putovanja predstavlja značajnu eskalaciju u sporu između Trumpove administracije i Europe oko regulacije internetskog sadržaja. U SAD-u, zaštita slobode govora dopušta tvrtkama da same postavljaju svoja pravila, a Trump i drugi političari uspješno su vršili pritisak na platforme da ublaže moderiranje sadržaja koji smatraju cenzurom konzervativnih glasova.

S druge strane, u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji postoje zakonska ograničenja za govor mržnje. EU je 2022. godine donijela Akt o digitalnim uslugama, zakon koji od tehnoloških tvrtki zahtijeva transparentnost i uklanjanje rasističkog, antisemitskog i nasilnog sadržaja koji krši nacionalne zakone.

Trumpova administracija taj zakon vidi kao pokušaj prisiljavanja američkih platformi na globalnu cenzuru, što europski dužnosnici odbacuju. Tenzije su kulminirale ovog mjeseca kada je Europska komisija kaznila društvenu mrežu X Elona Muska sa 140 milijuna dolara zbog kršenja Akta o digitalnim uslugama. Kao odgovor, Musk je izjavio da bi Europsku uniju trebalo ukinuti.

Pogođeni pojedinci i organizacije
Thierry Breton jedan je od tvoraca Akta o digitalnim uslugama iz vremena dok je bio europski povjerenik za digitalnu politiku. Ostali pojedinci vode neprofitne organizacije koje je Trumpova administracija optužila za ciljanje američkih tvrtki i korisnika.

Josephine Ballon, suizvršna direktorica njemačke organizacije HateAid, rekla je da je primila e-mail o opozivu vize, a razlog je saznala tek nekoliko sati kasnije iz medija. Njezina organizacija, osnovana 2018., pruža savjetovanje i financira sudske sporove za žrtve internetskih napada.

Njemački dužnosnici stali su u obranu organizacije. "Zabrane ulaska koje su uvele SAD, uključujući one protiv predsjednica HateAida, nisu prihvatljive", poručio je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.

Ballon i von Hodenberg su u zajedničkoj izjavi poručile: "Nećemo se dati zastrašiti od strane vlade koja koristi optužbe za cenzuru kako bi ušutkala one koji se zalažu za ljudska prava i slobodu izražavanja."

Clare Melford vodi Globalni indeks dezinformacija, skupinu koja pomaže oglašivačima da izbjegnu stranice koje šire lažne vijesti. Njezina organizacija nazvala je zabranu "autoritarnim napadom na slobodu govora i flagrantnim činom vladine cenzure."

Imran Ahmed je na čelu Centra za suzbijanje digitalne mržnje, koji djeluje u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njegovu organizaciju je 2023. tužio Elon Musk nakon što su dokumentirali porast govora mržnje na X-u, no američki sud je tužbu odbacio. Ahmed nije bio dostupan za komentar.

Burne reakcije iz Europe
Glasnogovornik britanske vlade reagirao je izjavom da je "Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti predano poštivanju prava na slobodu govora." "Iako svaka zemlja ima pravo postaviti vlastita pravila o vizama, mi podržavamo zakone i institucije koje rade na tome da internet bude lišen najštetnijih sadržaja". "Platforme društvenih medija ne bi se smjele koristiti za širenje sadržaja seksualnog zlostavljanjem djece, poticanja na mržnju i nasilje ili za širenje lažnih informacija i videozapisa u tu svrhu."

Jonathan Hall, neovisni britanski recenzent zakonodavstva za terorizam, ocijenio je da je američko uvođenje sankcija "značajan potez". Taj neovisni dužnosnik rekao je za Times Radio da su "sankcije općenito rezervirane za doista ozbiljna pitanja vanjske politike gdje zemlja smatra da su njezini vlastiti interesi ozbiljno ugroženi ili gdje postoji dojam da je svjetski poredak ugrožen."

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio je da je ovakva odluka Washingtona "neprihvatljiva među saveznicima, partnerima i prijateljima". "EU čvrsto stoji u svojoj obrani slobode izražavanja, pravednim digitalnim pravilima i svom regulatornom suverenitetu", poručio je na X-u, piše index.