Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

U FBiH usvojen je Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u FBiH i objavljen u Službenim novinama FBiH broj 92/25. Ovo je vrlo značajan zakon, a kako je to za Dnevni list pojasnila ugledna mostarska odvjetnica Nada Dalipagić, ovim zakonom propisuju način, kojim se propisuju uvjeti i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužiteljstvima u postupcima istrage u FBiH.

Cilj ovog zakona je spriječiti nastajanje povrjede prava na pravično suđenje u razumnom roku, pružiti sudsku zaštitu u slučaju povrjede tog prava i primjerenu naknadu.

Ovo ujedno i znači da stranka u sudskom postupku, koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njenim građanskim pravima ili obvezi ili optužbi za kazneno djelo, ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama ovog zakona. Zakon decidirano određuje da stranka ima pravo zaštite prava na postupanje u razumnom roku i u postupcima istrage pred nadležnim tužiteljstvom.

Pojednostavljeno, Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku sprječava dugogodišnju "praksu" dugotrajnih sudskih procesa, ubrzava cjelokupan proces. Ukoliko to i dalje ne bude slučaj, stranke imaju zakonsko pravo na obeštećenje.

Na koncu, svo odugovlačenje sudskih procesa dolazi na naplatu nadležnoj vladi iz koje se financiraju sud ili tužiteljstvo pred kojim je došlo do povrjede prava na pravično suđenje.

Kako do pravičnog suđenja u razumnom roku

Osvrćući se na pravno sredstvo za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku, odvjetnica Dalipagić kaže kako se isto odnosi na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade u slučaju povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku.

O kriterijima o ocjeni razumnosti trajanja postupka, odvjetnica pojašnjava: "U postupku odlučivanja o pravnim sredstvima za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku garantirano člankom II.3 e), Ustava BiH i članom 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uvažavajući kriterije uspostavljene sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, uzimaju se u obzir: složenost predmeta u činjeničnom i pravnom smislu, aktivnost suda, tužiteljstva i drugih tijela, ponašanje podnositelja pravnog sredstva, značaj predmeta za podnositelja pravnog sredstva, zakonske odredbe o hitnosti postupka, ukupna dužina trajanja postupka".

Također, postupak za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade, počinje podnošenjem zahtjeva iz članka 5. ovog Zakona nadležnom sudu ili tužiteljstvu pred kojim se vodi postupak iz člana 1. ovog zakona.

Tko odlučuje o kršenju prava?

Odvjetnica Dalipagić nadalje navodi kako o zahtjevu odlučuje predsjednik suda ili glavni tužitelj ukoliko se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda ili glavni tužitelj. 

"Predsjednik suda ili glavni tužitelj godišnjim rasporedom poslova može odrediti jednog ili više sudaca ili tužitelja da, pored njega, vode postupak ili odlučuju o zahtjevu. O zahtjevu ne može odlučivati sudac ili tužitelj koji je postupao, odnosno postupa u predmetu povodom kojeg je zahtjev upućen. Usmena rasprava se ne održava", pojašnjava.

Ono što je također zanimljivo je i kako Rješenje o ovom zahtjevu ne smije utjecati na činjenična i pravna pitanja koja su predmet suđenja, a samo Rješenje kojim se usvaja ili odbija zahtjev mora se donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva i mora biti  obrazloženo.

Naknada za povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku

Prema Zakonu o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u FBiH, ukoliko se utvrdi kršenje prava stranci u sudskom procesu, odšteta se kreće od 300 KM do 10.000 KM.

"Primjerena naknada iz stava (1) ovog članka, određuje se u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM po predmetu. Iznimno od stava (2) ovog članka, u posebnim slučajevima kada je više osoba oštećeno u sudskom postupku u kojem je utvrđena povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku, primjerena naknada može iznositi do 10.000,00 KM po predmetu. Visina primjerene naknade iz st. (2) i (3) ovog članka određuje se u skladu s kriterijima koji su utvrđeni u članku 6. ovog Zakona", ističe odvjetnica Dalipagić.

Ona podsjeća kako Rješenje kojim se određuje primjerena naknada iz st. (2) i (3) ovog članka ima snagu izvršne isprave te kako se dostavlja nadležnoj vladi iz koje se financiraju sud ili tužiteljstvo pred kojim je došlo do povrjede prava na pravično suđenje u razumnom roku. Rok za isplatu po rješenju iz stava (5) ovog člana je tri mjeseca.