Nakon populističkog povećanja minimalne plaće u RS-u gospodarstvo na koljenima

Povećanje minimalne plaće u RS za čak 30 posto već stvara probleme. Prva mjera je prebacivanje poduzeća u FBiH. Druga je pak otpuštanja radnika i nekontrolirana inflacija. Ekonomisti upozoravaju na gubitak radnih mjesta.

Dobra vijest za radnike s najnižom plaćom u Republici Srpskoj na kraju će se, po svemu sudeći, odraziti na sve građane. Negativno. Sve je počelo u listopadu prošle godine teatralnom najavom federalnog ministra razvoja i preduzetništva Vojina Mijatovića, piše Deutsche Welle o ovoj 'užarenoj' temi koja će u RS-u, po svemu sudeći, izazvati velike probleme.

-Službeno mogu kazati da od 1. siječnja 2024. godine Federacija BiH kreće s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imati ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od tisuću maraka, rekao je Mijatović, što je izazvalo reakciju vlasti u drugom entitetu, koja je odmah najavila za 50 KM veću plaću od tog iznosa.

-Bilo bi vrlo dobro da poslodavci već narednih dana, zajedno s predstavnicima vlasti, počnu kreirati rješenja kako da i vlastitim doprinosom omoguće da od početka sljedeće godine 1.050 KM bude i isplaćivano, predložio je predsjednik RS Milorad Dodik, što je izazvalo gnjev poslodavaca, a radost sindikata.

Tri mjeseca kasnije, rezultati nisu onakvi kakve je vlast očekivala. S obzirom da se poslodavci i vlada u RS nisu mogli dogovoriti o iznosu najniže plaće, vlada je samostalno donijela odluku o povećanju sa 700 na čak 900 KM. Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine nije usvojila najavljeni „veliki set fiskalnih zakona“, već povećanje najniže plaće sa 569 na 619 KM.

To je otvorilo put poslodavcima u RS da počnu razmišljati o preseljenju posla u drugi entitet.

-Sigurno je da je ta populistička igra o minimalnoj plaći plod političke ujdurme vladajućih stranaka u oba entiteta. Jedino što su u Federaciji bili razumni i analizirali situaciju prije nego što su donijeli odluku, što nije slučaj u Banja Luci, kaže ekonomist Zoran Pavlović, upozoravajući da neka poduzeća već sele svoje poslovanje u Federaciju.

Čistačica i prosvjetni radnik u sto eura

-Doradni poslovi, niskoprofitabilna aktivnost, izvozno dogovorena i orijentirana, ne mož izdržati dodatne troškove. A ako netko misli da proglašavanjem minimalne plaće može dobiti glasove i zadivljuje narod u ovakvoj ekonomskoj situaciji, taj nema pojma šta je realni život, kaže Pavlović.

Da vlada niti ljudi koji sjede u njoj nema pojma, slažu se i poslodavci u Republici Srpskoj koji su i prije konačne odluke vlade upozoravali da će mnoga manja poduzeća biti primorana ugasiti proizvodnju ili se preregistruju u Federaciji BiH.

Veći minimalac znači i veća opterećenja na plaću koja se moraju izdvojiti za poreze i doprinose, a to znači ili otpuštanje radnika ili povećanje cijena proizvoda, što se na kraju već događa.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić upozorio je prije konačne odluke vlade da bi povećanjem najniže plaće na 1.050 KM čistačica u sustavu obrazovanja imala toliki iznos plaće, dok bi nastavnik primao 1.200 KM.

-Ovo je mjera koja je usmjerena na krpljenje proračunskih rupa, a ne prema radniku. Politika je donijela odluku, nek snosi posljedice za to, rekao je Trivić, ironično poručivši vladi u nekoliko navrata da poslodavci neće imati ništa protiv da se minimalac poveća na 2.000 KM.

-Ova bitka za najnižu plaću je ustvari bitka kako doći do što većih porezih prihoda, pošto nedostaje sredstava u proračunu, rekao je Trivić.

Dodik: RS i dalje pruža najbolje uvjete

Nakon dizanja bune od strane poslodavaca i prijetnje da će preregistrirati poduzeća u drugom entitetu, oglasio se i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je nakon lažnog 'voleja' Vojina Mijatovića od 1.000 KM, kako se može čuti u ocjenama analitičara, zabio gospodarski autogol.

-Želim da gospodarstvenici uspješno posluju, ali to ne može ići preko leđa radnika. Populističke izjave koje imaju prizvuk ucjene, ne mogu pomoći nikome. Oni koji misle da im je bolje u Federaciji i time prijete, slobodno im je putovanje, a mi im ni prijetnju time nećemo oprostiti, poručio je Dodik, ističući da Republika Srpska i dalje pruža nabolje uvjete za poslovanje.

Dogovora još nema ni nakon što se Dodik sastao s poslodavcima, iako je vlada pregovarač u postupku. Međutim, s obzirom da nije konsultirana u svezi s idejom o povećanju najniže plaće, sada se nastavljaju i pregovori s predlagačem.

-Visina najniže plaće od 900 KM je nešto što se neće mijenjati. Tragamo kako bi pomogli svima, kao što je drvna ili tekstilna industrija, industrija obuće, gdje se zapošljava najveći broj radnika. Mi ne možemo snositi odgovornost za smanjene narudžbe iz inozemstva, rekao je Dodik.

Upravo tekstilna industrija i obućari imaju najviše problema. Nerealno povećanje minimalca prijeti uništenjem cjelokupnog sustava.

-Utvrđivanje najniže plaće 25. prosinca je bilo pogubno i katastrofa jer nismo mogli ni pripremiti naše poslovne partnere, kaže direktor tvornice za proizvodnju obuće 'Bema' iz Banja Luke Marinko Umićević, koji kao glavni problem ne ističe preseljenje proizvodnje u Federaciju, već prelazak poslovnih partnera u ovaj entitet.

Najjači minimalac u regiji

-A to je još gore. Tamo su uvjeti bolji za njih zbog jeftinije radne snage. I sada smo došli u situaciju da moj poslovođa koji ima plaću 1.250 maraka, zarađuje nešto malo više od nekvalificiranog radnika koji je do sada imao 750. To je neodrživo“ kaže Umićević.

Zbog takvog stanja prognoze nisu dobre. Čak i da ostanu da posluju u Republici Srpskoj u ovakvim uvjetima, cijena proizvodnje se mora povećati što će odbiti poslovne partnere koji žele jeftiniji proizvod. Ako ovom dodamo i rast cijena krajnjem korisniku i ukupni rast inflacije, gubitak radnih mjesta je neminovan.

-U ovoj situaciji tko god bude mogao papirološki se prebaciti, da bi plaćao minimalac 619 KM, umjesto 900, on će to uraditi. Republika Srpska će zbog toga izgubiti između pet i deset tisuća radnih mjesta, zaključuje Pavlović.

Minimalac u Republici Srpskoj u ovom trenutku je najveći u regiji, a ispred su samo zemlje EU, Hrvatska (1.095 KM) i Slovenija (2.352 KM). U Srbiji on iznosi 787 KM, dok je u Sjevernoj Makedoniji 639 KM, a u Crnoj Gori 880 KM, piše DW.