Kako bi omogućile zvaničnicima na američkoj "crnoj listi" da izbjegnu posljedice sankcija, institucije vlasti u Bosni i Hercegovini ne libe se donošenja zakona koje omogućavaju sankcioniranima da primaju plaću u gotovini i tako zaobiđu banke koje s njima odbijaju poslovati.

Godinu nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ozakonila isplatu plaća u kovertama za sankcionirane zvaničnike u tom entitetu, na sličan potez odlučio se i državni parlament.

Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko dana usvojio izmjene zakona, koje predviđaju isplatu plaća iz državnog budžeta u gotovini sankcioniranim zvaničnicima, konačan sud o tom propisu će dati državni Dom naroda.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH, ocjenjuje za RSE da takva praksa pokazuje da se zakoni "vrlo lako prilagođavaju interesima i potrebama pojedinaca koji su u vlasti".

"Oni se ostavljaju iznad države, institucija i svih pravila i procedura poslovanja. To pokazuje da su kod nas institucije toliko obesmišljene i da sve normalne procedure padaju u vodu kada prioritet postanu interesi pojedinaca, pa čak i onih kad su pod sankcijama", kazala je Korajlić.

Na američkoj "crnoj listi" nalaze se više od 70 pojedinaca i pravnih lica iz BiH, koji su sankcionirani zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, podaci su Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija.

Računi u bankama ugašeni su im sredinom marta prošle godine, nakon posjete pomoćnice američkog ministra financija Anne Morris BiH, kada je upozorila da će i banke biti pogođene sankcijama ukoliko i dalje budu poslovale sa sankcioniranima.

Šta je predloženo državnim Zakonom?
Izmjene Zakona o financiranju državnih institucija, koje je 18. marta podržao Zastupnički dom, predložio je Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma i član Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji je na američkoj "crnoj listi" od juna 2022. godine.

Čavara je sankcioniran u vrijeme dok je bio predsjednik Federacije BiH zbog toga što je od 2019. godine odbijao da predloži sudije Ustavnog suda FBiH, radi popune upražnjenih mjesta u toj instituciji.

Iz Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija tada je obrazloženo da su njegovi potezi "ugrozili stabilnost regiona podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije".

Čavara nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o zakonskom prijedlogu koji je uputio u parlamentarnu proceduru, a koji je dobio podršku zastupnika.

Obraćajući se parlamentarcima, kazao je da zakon omogućava zaposlenima u institucijama BiH "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na imovinu, rad i plaću".

Izmjene predviđaju da Ministarstvo financija i trezora BiH osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja, u slučaju kada nije moguća isplata putem tekućeg računa, a razlozi nisu zasnovani na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH nije odgovoreno na upit RSE o načinima provedbe zakonskih izmjena i koliko osoba će njima biti obuhvaćeno.

Osim Čavare, plaće iz državnog budžeta primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, te Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oboje na američkoj "crnoj listi".

Među sankcioniranima koji plaće primaju iz državnog budžeta su tužiteljica Tužilaštva BiH Dijana Kajmaković, te SNSD-ovac Nikola Špirić, trenutno delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.

Zakonske izmjene stupit će na snagu ukoliko ih podrži i Dom naroda Parlamenta BiH, no još nema informacija kada će o tome biti raspravljano.

'Zaobići procedure'
Zakonske izmjene koje su trebale omogućiti isplatu plaća u gotovini sankcioniranima i prošle godine je predlagao Klub HDZ-a BiH u Parlamentu BiH.

No, izmjene su tada povučene, praćene upozorenjima američke ambasade u BiH da podrška sankcioniranima u BiH povlači potencijalne posljedice.

Obraćajući se parlamentarcima, kazao je da zakon omogućava zaposlenima u institucijama BiH "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na imovinu, rad i plaću".

Izmjene predviđaju da Ministarstvo financija i trezora BiH osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja, u slučaju kada nije moguća isplata putem tekućeg računa, a razlozi nisu zasnovani na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH nije odgovoreno na upit RSE o načinima provedbe zakonskih izmjena i koliko osoba će njima biti obuhvaćeno.

Osim Čavare, plaće iz državnog budžeta primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, te Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oboje na američkoj "crnoj listi".

Među sankcioniranima koji plaće primaju iz državnog budžeta su tužiteljica Tužilaštva BiH Dijana Kajmaković, te SNSD-ovac Nikola Špirić, trenutno delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.

Zakonske izmjene stupit će na snagu ukoliko ih podrži i Dom naroda Parlamenta BiH, no još nema informacija kada će o tome biti raspravljano.

'Zaobići procedure'
Zakonske izmjene koje su trebale omogućiti isplatu plaća u gotovini sankcioniranima i prošle godine je predlagao Klub HDZ-a BiH u Parlamentu BiH.

No, izmjene su tada povučene, praćene upozorenjima američke ambasade u BiH da podrška sankcioniranima u BiH povlači potencijalne posljedice, prenosi SlobodnaEvropa.