Ženke bonobo majmuna u divljini pronalaze snagu u brojnosti, udružuju se kako bi se suprotstavile mužjacima, pokazuje novo istraživanje, piše index.

Zajedno s čimpanzama, bonobo majmuni su naši najbliži rođaci u životinjskom svijetu. Znanstvenici se već dugo pitaju zašto žive u društvima u kojima prevladavaju ženke, unatoč tome što su mužjaci fizički veći i snažniji.

One koje su se češće udruživale zauzimale su viši društveni status
Tri desetljeća promatranja u Kongu, jedinom mjestu na svijetu gdje bonobo, vrsta kojoj prijeti izumiranje, žive u divljini, podržavaju ideju o "sestrinstvu" u kojem se ženke udružuju kako bi ostvarile i učvrstile svoju moć.

Ženske skupine tjerale su mužjake s drveća i tako si osiguravale hranu, a istraživači su otkrili i da su one ženke koje su se češće udruživale zauzimale viši društveni status u zajednici.

"Vrlo je jasno da se kao mužjak bonoba ne isplati previše isticati", rekao je autor studije Martin Surbeck sa Sveučilišta Harvard.

Rezultati su objavljeni u četvrtak u časopisu Communications Biology.

Jedinstvena strategija
Prema Surbecku, brojnost ženskih bonoba u grupi preokreće odnos snaga u njihovu korist. Riječ je o jedinstvenoj strategiji koja je ženama omogućila dominaciju što je rijetkost u životinjskom svijetu. Slično ponašanje primijećeno je i kod pjegavih hijena.

Ženke bonoba surađivale su čak i kad među njima nije bilo bliskih socijalnih veza, podržavale su jedna drugu protiv mužjaka i tako učvršćivale svoj status. Promatranja pokazuju kako se ženke bonoba udružuju kako bi se zaštitile od muškog nasilja, rekla je biologinja i antropologinja Laura Lewis sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju.

Ovi rezultati podržavaju i širu tezu da su ljudi, kao i naši preci, vjerojatno koristili savezništva i koalicije za izgradnju i održavanje moći milijunima godina, dodala je Lewis, iako nije sudjelovala u istraživanju.