Uobičajeni konzervansi koji se koriste u brojnim kupovnim namirnicama za uništavanje bakterija i plijesni povezani su s 29 posto većim rizikom od povišenog krvnog tlaka te 16 posto većim rizikom od srčanog i moždanog udara, pokazala je nova francuska studija, prenosi index.

Čak i takozvani "prirodni" antioksidativni konzervansi koji se koriste za sprječavanje promjene boje namirnica, poput limunske i askorbinske kiseline (poznatije kao vitamin C), doveli su do 22 posto većeg rizika od visokog krvnog tlaka kod ljudi koji su konzumirali više hrane s tim sastojcima. Istraživanje je pratilo više od 112.000 ljudi i utvrdilo da je osam konzervansa povezano s povišenim krvnim tlakom, piše CNN.

Iako se antioksidansi poput limunske i askorbinske kiseline prirodno nalaze u namirnicama kao što je voće, oni "nisu baš prirodni" kada se koriste kao konzervansi, navela je u e-mailu glavna autorica studije Mathilde Touvier. Touvier je vodeća istraživačica u projektu NutriNet-Santé, koji je poslužio kao osnova za ovo istraživanje.

"Askorbinska kiselina koja je prirodno prisutna u hrani i ona koja se dodaje kao aditiv - a može biti proizvedena i kemijskim putem - mogu različito utjecati na zdravlje", rekla je Touvier, direktorica istraživanja na Francuskom nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja u Parizu.

"Stoga se rezultati koje smo uočili kod ovih prehrambenih aditiva ne odnose na prirodne tvari koje se nalaze u voću i povrću", dodala je.

Nije riječ samo o ultraprerađenoj hrani
Studija rasvjetljava kako različiti aditivi u ultraprerađenoj hrani mogu igrati ulogu u kardiovaskularnom riziku te "odražava nedavni konsenzus Europskog kardiološkog društva, koji ističe ultraprerađenu hranu kao globalni javnozdravstveni problem", izjavila je Tracy Parker, voditeljica odjela za prehranu u Britanskoj zakladi za srce u Londonu. Parker nije sudjelovala u istraživanju.

Ultraprerađena hrana povezana je s približno 50 posto većim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, a može povećati rizik od pretilosti za 55 posto, poremećaja spavanja za 41 posto i razvoja dijabetesa tipa 2 za 40 posto. Pretilost, dijabetes i loš san usko su povezani s lošim zdravljem srca.

"Ovo je jedna od prvih velikih studija koja se bavi pojedinačnim konzervansima, umjesto da ultraprerađenu hranu tretira kao jedinstvenu kategoriju", rekla je Parker. "Ultraprerađena hrana dugo je izazivala zabrinutost zbog visokih razina šećera, soli i masti, no ti čimbenici sami nikada nisu u potpunosti objasnili zašto se čini štetnijom nego što njezin nutritivni profil sugerira. Ovi nalazi pomažu popuniti dio te praznine."

Međutim, prethodno istraživanje koje su proveli Touvier i njezin tim otkrilo je da ultraprerađena hrana čini samo 35 posto namirnica s konzervansima koje su ljudi konzumirali. To znači da su "konzervansi sveprisutni", rekla je glavna autorica Anaïs Hasenböhler, doktorandica na Istraživačkom timu za nutricionističku epidemiologiju na Sveučilištu Sorbonne Paris Nord.

"Ne postoji jedna skupina namirnica koju treba izbaciti iz prehrane da bi se stvari popravile", navela je Hasenböhler u e-mailu. "Ovi rezultati također podupiru preporuke potrošačima da daju prednost neprerađenoj ili minimalno prerađenoj hrani." Savjetuje da se biraju svježe, nekuhane i neprerađene namirnice, a ako se traži brza priprema, "smrznute opcije koje su konzervirane niskom temperaturom, a ne nužno dodavanjem prehrambenih aditiva".

S rizikom povezani i "prirodni" konzervansi
Studija, objavljena u srijedu u časopisu European Heart Journal, istraživala je utjecaj 58 konzervansa na kardiovaskularno zdravlje više od 112.000 osoba starijih od 15 godina. Svi sudjeluju u projektu NutriNet-Santé, koji analizira prehranu dobrovoljaca diljem Francuske od 2009. godine.

Svaki sudionik studije bilježi sve što pojede i popije, navodeći i naziv marke, tijekom tri dana svakih šest mjeseci. Istraživači zatim koriste bazu podataka o sastojcima proizvoda kako bi identificirali uobičajene konzervanse i usporedili razine unosa tijekom godina s medicinskim podacima iz francuskog nacionalnog zdravstvenog sustava.

Istraživači su detaljno analizirali 17 konzervansa koje je konzumiralo najmanje 10 posto sudionika i otkrili da je osam njih povezano s višim krvnim tlakom tijekom sljedećeg desetljeća. Tri od njih - kalijev sorbat, kalijev metabisulfit i natrijev nitrit - su "neantioksidativni" konzervansi, što znači da uništavaju bakterije, plijesni i kvasce koji kvare hranu.

Kalijev sorbat često se koristi u vinu, pekarskim proizvodima, sirevima i umacima. Kalijev metabisulfit, koji otpušta sumporni dioksid pri otapanju, nalazi se u vinu, soku, jabučnom vinu, pivu i drugim fermentiranim pićima. Natrijev nitrit je kemijska sol koja se obično koristi u prerađenom mesu poput slanine, šunke i suhomesnatih proizvoda.

Nitrati i spojevi na bazi sumpora nalaze se u namirnicama poput crvenog i prerađenog mesa, za koje je već poznato da povećavaju rizik od srčanih bolesti, pa taj nalaz ne bi trebao biti iznenađujući, kažu neki stručnjaci.

Osim toga, konzervansi su nužni ako potrošači žele i dalje kupovati namirnice koje mogu skladištiti i jesti kasnije, smatra Gunter Kuhnle, profesor prehrambenih i nutricionističkih znanosti na Sveučilištu Reading u Engleskoj, koji nije bio uključen u studiju.

"Konzervansi imaju važnu ulogu u prehrambenom sustavu, ne samo u sprječavanju bolesti koje se prenose hranom, već i u sprječavanju kvarenja, smanjenju bacanja hrane i produljenju roka trajanja", rekao je Kuhnle u izjavi.

Preostali konzervansi povezani s visokim krvnim tlakom u studiji - askorbinska kiselina, natrijev askorbat, natrijev eritorbat, limunska kiselina i ekstrakti ružmarina - takozvani su prirodni "antioksidativni" konzervansi, koji se koriste za smanjenje oksidacije zbog koje hrana tamni i postaje užegla. S

tudija je također otkrila da je askorbinska kiselina, ili vitamin C, specifično povezana s kardiovaskularnim bolestima.

Isti konzervansi povezani i s rakom te dijabetesom tipa 2
Rezultati podupiru nalaze dviju drugih studija istog tima istraživača, koje su pronašle slične veze između konzervansa i znatno većeg rizika od raka i dijabetesa tipa 2.

Šest konzervansa - natrijev nitrit, kalijev nitrat, sorbati, kalijev metabisulfit, acetati i octena kiselina - povezano je s do 32 posto većim rizikom od raka prostate, raka dojke i svih vrsta raka. Svi osim jednog od tih istih konzervansa također su povećali rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 49 posto.

Iako su nalazi novog istraživanja opservacijski i ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, studija je dobro kontrolirala druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje, kao što su dob, indeks tjelesne mase (BMI), pušenje, tjelesna aktivnost i prehrana općenito, rekla je Rachel Richardson, voditeljica jedinice za metodološku potporu organizacije The Cochrane Collaboration. Ona nije bila uključena u studiju.

"Druge prednosti ove studije uključuju način na koji je procijenjena prehrana sudionika i sveobuhvatan pristup u utvrđivanju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti", izjavila je Richardson. "Iako ne mogu dokazati uzročnost, rezultati sadrže signale koji zahtijevaju daljnje istraživanje."