Jedne prohladne večeri prošlog mjeseca, dvanaestogodišnji Anatolij Prohorenko oborio je ruski dron koji se spremao napasti njegovu mlađu braću i sestre, koristeći vještinu koju je slučajno naučio od vojnika. Dječakov čin u selu na sjeveru Ukrajine, nedaleko od ruske granice, ističe zastrašujuću stvarnost rata u kojem se civili sve češće love malim, komercijalnim bespilotnim letjelicama, što su Ukrajinci gorko nazvali ruskim "ljudskim safarijem", piše The Washington Post.

Anatolij je bio na stablu kruške, režući oštećenu granu za susjeda, kad je začuo zujanje. Taj zvuk u Ukrajini često znači smrt, i to ne samo za vojnike na bojišnici. Sve češće, civile prate i napadaju mali, komercijalno dostupni dronovi s kamerama i eksplozivom, kojima se upravlja s udaljenosti od desetak kilometara. Ta teroristička kampanja započela je u Hersonu, a posljednjih se mjeseci proširila na pogranična područja diljem zemlje.

Anatolij je znao da je stigla i do njegovog sela u Černjihivskoj oblasti. Traktori su pogađani na poljima, u ožujku je dron raznio automobil kraj trgovine, a samo dan ranije jedan je eksplodirao u njegovoj ulici.

Sada je dron kojeg je čuo išao ravno prema njegovoj kući. Dok se držao za deblo, crni kvadrokopter proletio je tik iznad tla i usmjerio se prema dvorištu gdje se igralo njegovo troje mlađe braće i sestara s drugom djecom. Gledao je kako se dron počinje dizati, očito se pripremajući za napad.

"Vidio je djecu i počeo se dizati u zrak", rekao je Anatolij. "Tada sam shvatio da će se nešto dogoditi."

Ono što je dječak učinio sljedeće - nešto čemu su rijetki civili u Ukrajini podučeni - spasilo je živote djece i njegove majke koja je u kući mijenjala pelene. Njegova priča pokazuje koliko je duboko taktika koju Ujedinjeni narodi nazivaju ratnim zločinom izbrisala granicu između vojnika i civila u petoj godini ruske agresije. U dometu dronova, preživljavanje je postalo vojna vještina.

Ljudski safari kao ratni zločin
"To je doista užasan problem koji Rusi nameću ukrajinskim civilima u gradovima gdje primjenjuju taktiku ljudskog safarija", rekao je Robert Tollast, istraživač vojnih znanosti na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe u Londonu.

Objasnio je da su napadi osmišljeni kako bi demoralizirali stanovništvo i prisilili ukrajinske zapovjednike da svoje sustave za obranu od dronova, koji uključuju ometanje signala i postavljanje mreža, raspoređuju na širem području.

Lov na civile dronovima započeo je prije dvije godine u Hersonu, kada su ruske snage s druge strane rijeke Dnjepar počele koristiti jeftine komercijalne FPV dronove za praćenje i napade na ljude u svakodnevnim aktivnostima.

U studenom 2024. dron je bacio eksploziv na čovjeka koji je vozio moped, a zatim i na vozilo hitne pomoći koje mu je došlo pomoći. Do travnja 2025. u takvim je napadima mjesečno ginulo 42 civila, a ranjavano gotovo 300, stoji u izvješću neovisne komisije UN-a za ljudska prava.

Istražitelji su utvrdili da je kampanja naređena iz Moskve kako bi se sustavno teroriziralo stanovništvo te da predstavlja "ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti".

Tehnološka utrka s optičkim vlaknima
Prvi ukrajinski odgovor bilo je elektroničko ometanje, no Rusi su se prilagodili opremivši dronove optičkim vlaknom. Tanka nit, nalik na vlas kose, odmotava se tijekom leta i prenosi videosignal operateru te naredbe dronu, zaobilazeći radijske frekvencije koje se mogu ometati. Tollast kaže da je prilagodba komercijalnog drona jeftin i učinkovit trik. Iako se nit može zapetljati, ruske jedinice često šalju dva ili tri drona u misiju radi veće pouzdanosti.

Prednosti fizičke veze su goleme jer su dronovi imuni na ometanje i ne gube signal na većim udaljenostima. Rusija je masovno koristila ovu tehnologiju krajem 2024. i 2025. kako bi napala ukrajinske opskrbne linije, proizvodeći oko 50.000 takvih dronova mjesečno, dok je Ukrajina proizvodila 20.000.

No, Ukrajina je sustigla zaostatak i prošle godine uništila jedinu rusku tvornicu optičkih vlakana u Saransku, zbog čega Rusi sada ovise o uvozu iz Kine.

Susret koji je spasio živote
Ukrajinski dužnosnici i lokalno stanovništvo potvrđuju da Rusija sada istu tehnologiju koristi za napade na civile, a supertanke niti sve se češće pronalaze daleko od bojišnice.

Anatolij i njegov otac, 49-godišnji Volodimir Poltoracki, počeli su primjećivati svjetlucave niti nekoliko mjeseci ranije. "Zimi je to zapravo na svoj način lijepo. Vise preko ceste i na drveću poput girlandi, a na njima se stvara mraz", rekao je Volodimir.

Jednog jesenskog dana, dok su otac i sin sjekli drva za ogrjev, Anatolij je vidio poznatog vojnika, specijalista za eksplozive s pozivnim znakom "Dinamo", kako rukuje jednom od niti.

Dječak ga je pitao što radi. Vojnik mu je pokazao kako je optičko vlakno gotovo nemoguće prekinuti bez da se porežete te mu demonstrirao tehniku za prekidanje niti. Savjetovao mu je da, ako to ikad pokuša, pričeka 15 sekundi nakon što dron prođe kako ne bi postao meta.

Trenutak koji je sve promijenio
Tako je Anatolij, čuvši zujanje sa stabla kruške, pogledao dolje i ugledao dron koji leti nisko. Iza njega je na večernjem suncu svjetlucao tanki optički trag. Dok se dron kretao prema njegovoj obitelji, skočio je na tlo, pretrčao dvadesetak metara i prstima uhvatio nit. Napravio je petlju, lagano povukao i sjetio se vojnikovih uputa.

"Nisam imao vremena. Brojao sam do 10 i presjekao je", rekao je. Nit je pukla. Dron se naglo vinuo u zrak, udaljio od djece i kuća te se srušio u obližnju šikaru. "Čekao sam eksploziju, ali ništa se nije dogodilo", ispričao je Anatolij. Dron je pao u gusto, močvarno raslinje i nije eksplodirao. Anatolijev jedini suvenir je mali pramen fine bijele niti kojom je porazio dron.

Život nakon herojskog čina
"Kako civil, a pogotovo dijete, može učiniti tako nešto? Ne bi svaki vojnik bio u stanju tako reagirati u djeliću sekunde", rekao je vojnik "Dinamo" za The Washington Post. Anatolij je u Ukrajini slavljen kao heroj, no postao je i meta komentatora na ruskim Telegram kanalima. Njegova sedmeročlana obitelj zbog toga se privremeno preselila u dvosobni stan u Černjihivu, dva sata južnije.

I dalje putuju u svoje selo kako bi se brinuli o nasadima krumpira te još uvijek pronalaze tragove optičkih vlakana. Jedna od njihovih susjeda, 47-godišnja žena, ozlijeđena je u nedjelju kada je dron udario u njezin automobil. Obitelj zna da su ovi visokotehnološki lovci sada postali redoviti dio života i smrti na selu, piše index.