Vodeći međunarodni stručnjaci pozvali su Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da proglasi klimatsku krizu globalnom izvanrednom situacijom za javno zdravlje, upozoravajući da će u suprotnom milijuni ljudi nepotrebno umrijeti.

Neovisna paneuropska komisija za klimu i zdravlje, koju je sazvao WHO, zaključila je da klimatska kriza predstavlja toliko veliku globalnu prijetnju zdravlju da bi je WHO trebao proglasiti "izvanrednom javnozdravstvenom situacijom od međunarodnog značaja" (PHEIC), piše The Guardian.

Proglašenje takve situacije predstavlja najvišu razinu zdravstvenog upozorenja, a ranije je korišteno za zarazne bolesti poput covida i mpoxa. Iako sama deklaracija ne bi zaustavila klimatske promjene, pokrenula bi koordinirani međunarodni odgovor kakav razmjeri zdravstvene krize zahtijevaju, ali koji se dosad nije ostvario.

U izvješću komisije, koje će u nedjelju biti predstavljeno europskim ministrima, navodi se da je proglašenje nužno zbog međunarodnog širenja bolesti koje prenose vektori, poput denga groznice i chikungunye, kao i zbog utjecaja ekstremnih vremenskih prilika, globalnog zatopljenja, nesigurnosti u opskrbi hranom i zagađenja zraka.

"Prijetnja opstanku čovječanstva"
Neovisna komisija od 11 članova, koja uključuje bivše ministre zdravstva i klime, poručila je: "Klimatske promjene nisu prioritet koji blijedi niti lažna vijest, već predstavljaju neposrednu i dugoročnu prijetnju zdravlju te ekonomskoj, prehrambenoj, vodnoj, okolišnoj, osobnoj, zajedničkoj i nacionalnoj sigurnosti."

U razgovoru za The Guardian, Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda koja je predsjedala komisijom, izjavila je: "Klimatska kriza možda nije pandemija, ali jest izvanredna javnozdravstvena situacija koja prijeti samom zdravlju i opstanku čovječanstva. Ako ne budemo djelovali brže i sveobuhvatnije, milijuni ljudi mogli bi umrijeti ili se suočiti s bolestima koje im mijenjaju život."

Sir Andrew Haines, profesor promjena okoliša i javnog zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu te glavni znanstveni savjetnik komisije, rekao je: "WHO je već prepoznao da su klimatske promjene velika prijetnja globalnom zdravlju. Ono što mi tražimo je korak dalje."

Dodao je: "Nastavimo li s emisijama na sadašnjim razinama, to će ubrzati zdravstvene rizike za sadašnje i buduće generacije, uključujući više ljudi koji će patiti i umirati od prekomjerne vrućine, poplava i zaraznih bolesti, zagađenja zraka od šumskih požara, više prijevremenih poroda i veću nesigurnost u opskrbi hranom."

Poziv na ukidanje subvencija za fosilna goriva
Komisija je također pozvala vlade da prestanu subvencionirati fosilna goriva, koja su samo u Europi izravno odgovorna za 600.000 prijevremenih smrti godišnje.

U izvješću se navodi da regija troši oko 444 milijarde eura godišnje na subvencije za proizvodnju nafte i plina. U 12 europskih zemalja subvencije za fosilna goriva premašile su 10% nacionalnih izdataka za zdravstvo u 2023. godini, a u četiri su bile veće od cjelokupnog zdravstvenog proračuna.

"Ovo nije održiva energetska politika. To je zapravo više neuspjeh javnog zdravlja", rekla je Jakobsdóttir. "A to je nešto što bi se moglo znatno pogoršati. Nove subvencije za fosilna goriva, kao i zemlje koje razmatraju ponovno bušenje nakon iranske krize, bile bi katastrofalne za zdravlje."

"Europske vlade subvencioniraju upravo one industrije koje su odgovorne za prijevremene smrti njihovih vlastitih građana. Potrebno je da se zdravstveni čelnici zaista uključe u klimatsku raspravu, a ne da budu samo pasivni primatelji", dodala je.

Borba protiv dezinformacija i briga za mentalno zdravlje
Izvješće je također pozvalo na mjere za suzbijanje dezinformacija, češću upotrebu nacionalnih procjena utjecaja klime na zdravlje te na prepoznavanje klimatskih promjena kao krize mentalnog zdravlja.

Jakobsdóttir je poručila: "Način suprotstavljanja klimatskom skepticizmu i dezinformacijama je jednostavan: učinite to osobnim. Klimatske promjene se ne događaju negdje drugdje, nekome drugome, u budućnosti. One skraćuju živote u europskim gradovima upravo sada.

Pune bolnice. Uzrokuju tjeskobu, stres i druge probleme s mentalnim zdravljem. A politike koje bi to riješile - čist zrak, aktivni oblici kretanja, izolirani domovi, održiva hrana - upravo su one politike koje ljude čine zdravijima i sretnijima danas." "Kada su zdravstveni argument i klimatski argument isti, postaje se vrlo teško tome suprotstaviti", zaključila je.

Potrebni su otporniji zdravstveni sustavi
U izvješću se preporučuje da zdravstveni sustavi moraju postati otporniji na okoliš koji se brzo mijenja kako bi se što bolje prilagodili. Zdravstveni sektor odgovoran je za 5% globalnih emisija, stoga mora dati prioritet prilagodbi, zaključuje se.

 
"Svaka zemlja mora biti svjesna gdje se nalaze njezine zdravstvene ustanove, kolika je vjerojatnost da će biti poplavljene i kako bi se nosile s ekstremnim i dugotrajnim toplinskim valom", rekao je Haines, ističući da su bolnice često građene na poplavnim područjima i nerijetko nisu energetski učinkovite.

"Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je zemlja umjerene klime, znamo da se mnoge bolnice bore s ekstremnim vrućinama. Mnoge su zgrade projektirane prije klimatskih promjena", dodao je.

Reakcije WHO-a
Odgovarajući na preporuke, dr. Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, rekao je: "Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku jasno su pokazali što ovisnost o fosilnim gorivima doista znači - ne samo veće račune, već i opterećene ili slomljene zdravstvene sustave, poremećene opskrbe hranom i gorivom te društva pod pritiskom."

"Argument za djelovanje po pitanju klime sada nije samo ekološki. To je sigurnosni, zdravstveni i ekonomski argument, sve u jednom. I to je moralni imperativ", istaknuo je Kluge. Dodao je: "Odluke koje vlade donesu danas odredit će teret bolesti koje će nositi ljudi koji su trenutno u osnovnoj školi. Sada je na svima nama da djelujemo prema preporukama i zaštitimo buduće generacije.

Obvezujem se osigurati da se klimatske promjene tretiraju kao zdravstvena izvanredna situacija kakva jesu u sve 53 države članice europske regije WHO-a." Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, pozdravio je izvješće.

"Trenutno stanje planeta, gdje prelazimo višestruke planetarne granice, što se očituje kao prijetnja javnom zdravlju koja utječe na milijune ljudi diljem svijeta, pruža obilje znanstvenih dokaza da bi klimatske promjene trebale biti proglašene izvanrednom situacijom za javno zdravlje od međunarodnog značaja", rekao je, piše index.