Inflacija u Bosni i Hercegovini više nije samo “uvezeni problem”. To je danas kombinacija globalnih energetskih šokova, domaćih troškovnih pritisaka, rasta plaća, skupljih usluga i strukturnih slabosti ekonomije koja godinama proizvodi premalo vlastite vrijednosti.

Upravo zato pitanje “kako smanjiti inflaciju u BiH” više nije samo ekonomska tema. To postaje pitanje konkurentnosti kompanija, održivosti životnog standarda i sposobnosti države da upravlja krizama bez novih fiskalnih udara.

Prema najnovijim podacima, inflacija u BiH nastavlja rasti iako je u većem dijelu Europe već usporila. Na razini BiH inflacija je u ožujku 2026. iznosila 1,7 posto mjesečno, dok su entitetski podaci pokazali godišnji rast cijena od 6,6 posto u Federaciji BiH i 6,8 posto u Republici Srpskoj.

To je signal da problem više nije samo vanjski.

BiH nema alat koji koriste ECB i velike centralne banke
Najveća specifičnost BiH je valutni odbor.

Drugim riječima, Centralna banka BiH nema prostor agresivno dizati ili spuštati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi “hladila” inflaciju, kao što to rade Europska centralna banka ili američki Fed.

Konvertibilna marka vezana je za euro, a emisija novca mora biti pokrivena deviznim rezervama. Taj model godinama je osiguravao monetarnu stabilnost, ali u inflatornim krizama značajno ograničava manevarski prostor domaćih institucija.

Zato BiH danas praktično nema klasične monetarne alate za brzo obaranje inflacije.

I upravo tu počinje pravi problem.

Inflacija u BiH danas dolazi iznutra jednako koliko i izvana
Centralna banka BiH upozorila je da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, posebno kod temeljne inflacije i sektora usluga.

To znači da rast cijena više ne dolazi samo zbog skuplje nafte, hrane ili globalnih poremećaja. Inflacija se sada širi kroz gotovo cijelu ekonomiju:

skuplje usluge
rast troškova rada
skuplju električnu energiju
rast troškova transporta
rast cijena stanovanja
skuplje poslovanje kompanija
Kada inflacija uđe u sektor usluga, problem postaje mnogo dugoročniji. U tom trenutku cijene više ne reagiraju samo na vanjske šokove, nego i na domaću ekonomsku dinamiku.

Energetski šok postao je novi veliki pritisak
Centralna banka BiH već je revidirala projekciju inflacije za 2026. naviše — na 4,7 posto.

Razlog nisu samo globalne okolnosti, nego konkretni troškovni pritisci:

rast cijena električne energije
skuplji energenti
rast cijena nafte i plina
rast plaća
skuplje usluge
Posebno zabrinjava činjenica da se energetski šok direktno prelijeva na poslovni sektor.

Skuplja energija povećava troškove proizvodnje, logistike i transporta, što smanjuje profitabilnost kompanija i usporava investicije. Posljedice se zatim prelijevaju na krajnje potrošače kroz nove cijene proizvoda i usluga.

Istovremeno, skuplji energenti smanjuju raspoloživi dohodak građana, pa privatna potrošnja slabi.

To stvara opasnu kombinaciju:
sporiji ekonomski rast uz visoku inflaciju.

Projekcije rasta ekonomije već su spuštene
Centralna banka BiH zbog toga je snizila projekciju ekonomskog rasta za ovu godinu na svega 1,9 posto.

To je posebno važan signal za business zajednicu.

Jer ekonomija sada ulazi u fazu u kojoj kompanije istovremeno osjećaju:

rast ulaznih troškova
slabiju potrošnju
sporije investicije
nižu profitabilnost
slabiju domaću i vanjsku potražnju
Drugim riječima, inflacija više nije samo problem građana i kućnih budžeta. Ona postaje problem poslovnih modela.

Zašto je inflaciju u BiH teže kontrolirati nego u većini Europe
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo za Nezavisne novine je kazao kako je BiH još devedesetih godina prihvatila model male otvorene ekonomije bez snažne domaće proizvodne baze i visokotehnoloških industrija.

To danas dolazi na naplatu.

BiH je izrazito ovisna o:

uvozu hrane
uvozu energije
vanjskim tržištima
globalnim cijenama
europskoj potražnji
Kada ekonomija nema dovoljno vlastite proizvodnje i izvoza više dodane vrijednosti, prostor za domaće reakcije postaje vrlo ograničen.

Zato BiH danas uglavnom reagira tek kada posljedice već stignu do tržišta.

Mogu li zamrzavanje cijena i ograničavanje marži pomoći?
Kratkoročno — djelomično.

Dugoročno — vrlo ograničeno.

Administrativno zamrzavanje cijena može privremeno ublažiti udar na građane, ali rijetko rješava uzrok problema. Često samo odgađa novi rast cijena ili stvara poremećaje u opskrbi.

Mnogo važnija mjera bila bi jača tržišna konkurencija i kontrola marži u sektorima hrane, goriva i osnovnih proizvoda.

BiH i dalje ima relativno slabu tržišnu dinamiku u pojedinim sektorima, što ostavlja prostor za snažniji rast trgovačkih marži nego u konkurentnijim ekonomijama.

Rast plaća može pomoći građanima — ali i dodatno pogurati inflaciju
To je trenutno jedna od najvećih dilema ekonomije BiH.

Građani traže veće plaće jer realna kupovna moć pada. Kompanije podižu primanja zbog nedostatka radne snage i inflacije.

Ali problem nastaje kada rast plaća nije praćen rastom produktivnosti.

Tada veći troškovi rada vrlo brzo završavaju u novim cijenama:

skupljim uslugama
višim najamninama
skupljom hranom
rastom cijena u maloprodaji
MMF je već upozorio da prebrz rast minimalnih i javnih plaća može dodatno povećati inflatorne pritiske i oslabiti konkurentnost ekonomije.

Može li niži PDV pomoći?
Teoretski da. Praktično — samo djelomično.

BiH i dalje ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto, a pitanje diferenciranih stopa ponovno se otvorilo upravo zbog rasta troškova života i pritiska na kućne budžete.

Istovremeno, fiskalni podaci pokazuju koliko je sustav neizravnih poreza važan za javne financije. Prihodi od neizravnih poreza u BiH tijekom 2025. dosegnuli su rekordnih 12,177 milijardi KM, dok su i u prva četiri mjeseca 2026. nastavili rasti.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prihodi od neizravnih poreza u prva četiri mjeseca 2026. iznosili su 3,965 milijardi KM, što je za 216 milijuna KM odnosno 5,77 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Nakon povrata PDV-a u iznosu od 701 milijun KM, neto prihodi raspoređeni državi, entitetima i Brčko distriktu iznosili su 3,264 milijarde KM, uz rast od 8,4 posto u odnosu na isti period 2025. godine.

Ti podaci pokazuju jednu važnu stvar:
inflacija kratkoročno puni proračune kroz veću nominalnu potrošnju i PDV prihode, čak i kada građani realno kupuju manje.

To otvara prostor za ciljane porezne mjere na osnovne životne namirnice, ali uz veliki oprez.

Ključni problem nije samo visina PDV-a, nego pitanje bi li se eventualno smanjenje zaista prelilo na krajnje potrošače. Bez ozbiljnog nadzora tržišta dio efekta mogao bi završiti u trgovačkim maržama, a ne u nižim cijenama.

Zato ekonomisti sve češće upozoravaju da snižavanje PDV-a bez kontrole tržišta i jasnih fiskalnih kompenzacija može kratkoročno pomoći građanima, ali dugoročno otvoriti nove proračunske pritiske.

Najveći problem BiH nije sama inflacija — nego struktura ekonomije
Inflacija je zapravo razotkrila slabosti koje postoje godinama:

niska produktivnost
visoka ovisnost o uvozu
slab industrijski razvoj
ograničen izvoz više dodane vrijednosti
velika javna potrošnja
spor rast privatnih investicija
Zato se inflacija u BiH danas ne može riješiti jednom mjerom ili kratkoročnom političkom odlukom.

Što bi zaista moglo smanjiti inflaciju u BiH?
Najrealnije mjere su:

fiskalna disciplina
ciljane socijalne pomoći umjesto masovnih subvencija
jačanje tržišne konkurencije
stabilnija energetska politika
rast produktivnosti
porezno rasterećenje rada
jačanje domaće proizvodnje
veća investicijska aktivnost
Drugim riječima, inflacija u BiH neće se smanjiti političkim sloganima nego strukturnim promjenama koje država odgađa godinama.

Inflacija u BiH postaje problem cijelog ekonomskog modela
BiH danas ulazi u osjetljivu ekonomsku fazu u kojoj se istovremeno usporava rast, slabi potrošnja i rastu troškovi poslovanja.

To je mnogo ozbiljniji problem od samih cijena u supermarketima.

Jer kada inflacija postane trajno ugrađena u energiju, usluge, plaće i poslovne troškove, ekonomija postupno gubi konkurentnost, investicije i razvojni potencijal, piše financa.

Najveća opasnost za BiH nije jednokratni rast cijena — nego scenarij u kojem visoka inflacija postane “novo normalno”.