Razgovarala:Vesna Hlavaček

Pandemija COVID-a 19, koja vlada na našem planetu, bila je povodom za razgovor s glasovitom znanstvenicom, direktoricom zagrebačke Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof.dr. Alemkom Markotić.

Svjedoci smo ovih dana relaksaciji brojnih mjera zabrane u nizu zemalja, uvedenih tijekom  borbe protiv COVID-19. Mislite li kako se to događa prerano? Njemačka kancelarka Angela Merkel i sama je izjavila kako smo još na početku pandemije, i kako ništa nije gotovo...?

-Definitivno smo svi oprezni i pratit ćemo kako će popuštanje mjera utjecati na epidemiološku situaciju vezanu uz COVID-19. Kako su mjere postepeno i promišljeno uvedene, tako je planirano i njihovo postepeno popuštanje uz pažljivo praćenje rezultata koje će to popuštanje dovesti. Potrebna je suradnja svih, stručnjaka epidemiologa koji će mjere osmisliti kao i kompletnog stanovništva u racionalnom provođenju tih mjera te pridržavanja i dalje mjera higijene i socijalne distance.

Što je po Vašem mišljenju uzrok ukidanju brojnih mjera zabrane? Koje su države na najbolji način pristupile borbi s COVID-om19?

-Postepeno ukidanje mjera se planira u većini zemalja u kojih dolazi do poboljšanja epidemiološke situacije te smanjenja broja oboljelih i preminulih. Zemlje koje su promišljeno, ali na vrijeme počele provoditi epidemiološke mjere su uspjele staviti epidemiju pod kontrolu i smanjiti broj oboljelih i preminulih. Hrvatska je definitivno među uspješnim zemljama i nadamo se da će tako ostati i nakon svih faza popuštanja mjera.

Kakvim ocjenjujete pristup Švedske, što se dogodilo u Italiji i Španjolskoj, gdje su u svemu tome na ljestvici Hrvatska i BiH?

-Švedska je imala svoj pristup koji je rezultirao dosta visokim brojem oboljelih i preminulih na milijun stanovnika, no koliko vidim i dalje ne odustaju od njega. Italija i Španjolska su dijelom zakasnile s mjerama i shvaćanjem opasnosti situacije. Na odluku o vrsti mjera i načinu njihovog uvođenja, međutim utječe cijeli niz i socioloških, demografskih, ekonomskih, okolišnih i drugih uvjeta. Trebat će više godina da bio se provele detaljne analize i zaključilo što je gdje i zašto krenulo krivo ili dobro, da bismo u nekoj sličnoj situaciji znali bolje reagirati. 

Jeste li očekivali da bi u 21. stoljeću ovakva pandemija mogla poharati svijet?

-Od zaraznih bolesti možete uvijek i sve očekivati. One su mijenjale svijet, povijest, diktirale život i smrt. Upravo zbog toga je nedavno izrađen Nacrt istraživanja i razvoja („The R&D Blueprint“), odnosno globalna strategija i plan spremnosti koji omogućava brzo aktiviranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti tijekom epidemija. Njegov je cilj ubrzati dostupnost učinkovitih testova, cjepiva i lijekova koji se mogu koristiti za spašavanje života i izbjegavanje kriza velikih razmjera. Uz Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) kao organizatora, široka globalna koalicija stručnjaka je doprinijela tom nacrtu, a potječu iz medicinskog, znanstvenog i regulatornog područja djelovanja. Države članice WHO pozdravile su izradbu takvog plana na Svjetskoj skupštini zdravlja u svibnju 2016. godine.

Što nas očekuje ovoga ljeta, a što sljedeće jeseni?

-Nadamo se ovog ljeta smanjenom broju oboljelih, ukoliko se svi budemo i dalje držali osnovnih mjera poput pojačanih higijenskih mjera i socijalne distance. U jesen je moguća ponovna pojava većeg broja slučajeva. No, kao što sam više puta istaknula, ovaj virus nas je iznenadio u mnogo situacija pa su svi scenariji još uvijek otvoreni, od potpunog iščezavanja virusa iz populacije do ponovne pojave velikog broja oboljelih.

Kada možemo očekivati početak sigurne primjene cjepiva protiv COVID-a 19 i može li ono biti opasno za veoma imunokompromitirane bolesnike?

-Za razvoj novog, učinkovitog cjepiva uobičajeno je potrebno i po 10-15 godina. Po ubrzanom postupku, moguće da će cjepivo biti spremno kroz oko godinu dana, moguće i kraće. Ipak, bit će potrebno dulje vrijeme da se ocijeni njegova učinkovitost i sve moguće nuspojave. Uvijek je potreban puno veći oprez pri ispitivanju primjene i neškodljivosti cjepiva u imunokompromitiranih bolesnika.

Što Vi u ovom trenutku savjetujete građanstvu, što javnom zdravstvu, vlastima?

-Više od dva mjeseca se trudimo prenijeti sve naše znanje kako građanstvu tako i onima koji moraju donositi odluke o uvođenju i ukidanju različitih mjera. Svi se zajedno, i stručnjaci i građanstvo i vlast, trebamo držati i u praksi na najbolji mogući način provoditi propisane epidemiološke mjere. To se pokazalo kao najbolji model. 

Mogu li preventivne mjere, poput pravilne prehrane, uzimanje određenih suplemenata itd. pomoći zaraženima da ozdrave?

-Što se tiče COVID-19, za to nema za sada nikakvih jasno utemeljenih stručnih i zdravstvenih dokaza. Međutim, u svakoj bolesti, pa tako i u zaraznim bolestima, pravilna ishrana može doprinijeti bržem ozdravljenju.

Često čitamo u tisku kako je riskantno liječenje oboljelih priključivanjem na respiratore... Je li to točno?

-Postoje propisane indikacije za priključivanje bolesnika na respirator i to se obavlja prema pravilima struke uz uvažavanje svih spoznaja koje se pojavljuju vezano uz specifičnosti nove bolesti kao što je COVID-19. 

Može li nam pomoći povećavanje vlažnosti zraka u stanu, izlaganje suncu...?

-Normalna vlaga u prostoru omogućava da naše sluznice dišnog sustava budu zdrave i otpornije i na različite infekcije, redovito provjetravanje prostora smanjuje eventualnu koncentraciju virusa u prostoru.

Očekuje li nas nakon corone najezda nekih novih virusa? Ovisi li to i o našem ponašanju prema okolišu?

-Uvijek možemo očekivati neke nove viruse, ali i mogućnost da stari i već poznati virusi naprave iznenađenja i postanu preko noći veliki javnozdravstveni problem. Slično je npr. bilo sa virusom Zika, koji je u Africi godinama uzrokovao blage virusne infekcije, a nakon što se pojavio u zemljama Južne Amerike, izazvao je brojne posljedice, osobito tijekom trudnoće uz pojavu neuroloških poremećaja i malformacija novorođenčadi. 

Koliko će nevolja, nakon COVID-a19, donijeti snažan udar na gospodarstvo u cijelom svijetu?

-Nisam ekonomski ekspert, ali svi predviđaju velike ekonomske posljedice u cijelom svijetu. Na žalost, ni to nije u povijesti, pa i novijoj ništa novo.

Ima analitičara koji najavljuju sumrak kapitalističkog sustava...

-Ne bih to mogla komentirati, nisam politički analitičar.

Nazire li se, nakon svih grešaka koje čini, spas za ljudsku vrstu?

-Ljudska vrsta se kroz povijest susrela s brojnim velikim i opasnim ugrozama. Mnoge od njih je sama izazvala, mnoge je, kao zarazne bolesti priroda postavila. Zahvaljujući svojoj inovativnosti, uspjeli smo preživjeti sve to i uz to pokrenuti daljnji napredak.