Nakon što je prošle godine porastao čak 122 posto i stvorio dojam da mu je, uz Trumpova obećanja o pretvaranju SAD-a u svjetsku kripto-prijestolnicu, otvoren put prema razini od 200.000 dolara, bitcoin je krenuo u sasvim drugačijem smjeru. Dodatni optimizam potaknuo je i Genius Act, kojim je reguliran status stablecoina, no tržišna stvarnost brzo je ohladila očekivanja.

U listopadu je bitcoin dosegnuo povijesni maksimum od 126.000 dolara, nakon čega je u svega dva mjeseca izgubio oko četvrtine vrijednosti. Značajan broj velikih vlasnika odlučio je unovčiti dobit, dok su američki ETF-ovi, koji su prethodno bilježili snažne priljeve, iznenada ušli u fazu masovnih odljeva. Od trenutka kada je bitcoin dosegnuo rekord do kraja 2025. godine, neto odljevi iz ETF-ova koji ulažu isključivo u bitcoin premašili su 5,5 milijardi dolara.

Dodatni pritisak na tržište dolazi iz mogućnosti da se dionice pojedinih kompanija isključe iz MSCI indeksa. Riječ je o tvrtkama čiji se poslovni model sve više oslanja na akumulaciju kriptovaluta – ponajprije bitcoina i etera – te čije bilance sadrže više od polovice imovine u kripto-obliku. Konačna odluka MSCI-ja očekuje se 15. siječnja. U slučaju isključenja tvrtki poput Strategyja, koji posjeduje oko 672.000 bitcoina, pasivni fondovi bili bi prisiljeni prodavati njihove dionice, što bi, prema procjenama, moglo dovesti do prodaje kripto-imovine vrijedne između 10 i 15 milijardi dolara.

U međuvremenu je splasnuo i entuzijazam među analitičarima, koji su počeli snižavati ciljane cijene bitcoina. Goldman Sachs i dalje očekuje da bi bitcoin ove godine mogao dosegnuti 150.000 dolara, dok je JP Morgan nešto optimističniji s prognozom rasta do 170.000 dolara – no obje procjene znatno su umjerenije od ranijih očekivanja, piše financa.