Nejednakost u raspodjeli bogatstva prisutna je u cijelom svijetu, pa tako i u Europi. U posljednjih nekoliko godina porez na bogatstvo ponovno je dospio na političku agendu. Cilj je smanjiti razlike među građanima i osigurati dodatne prihode za države.

Gdje postoji porez na bogatstvo?
Prema podacima organizacije Tax Foundation, porez na ukupnu neto imovinu u 2025. godini postoji samo u Španjolskoj, Norveškoj i Švicarskoj. Pragovi i stope razlikuju se od zemlje do zemlje.

Neke države, poput Francuske, Italije, Nizozemske i Belgije, ne naplaćuju porez na cjelokupnu imovinu, već samo na određene kategorije – primjerice nekretnine ili kapital. Francuska je ranije imala nacionalni porez na imovinu, no ukinula ga je i zamijenila lokalnim porezom na nekretnine.

Koliko iznosi porez na bogatstvo?
Stope variraju i kreću se između 0,1 % i 1,5 % godišnje na neto imovinu iznad određenog praga. Države često uvode različite pragove i izuzetke. Tako se, primjerice, može izuzeti nasljedstvo, poljoprivredno zemljište ili dugoročno vlasništvo, kako bi se zaštitila srednja klasa.

Zašto neke zemlje ukidaju porez na bogatstvo?
Postoji nekoliko razloga zašto države odustaju od ovog poreza:

Iseljavanje kapitala – imućni pojedinci sele se u druge zemlje kako bi izbjegli porez.
Visoki administrativni troškovi – procjena i nadzor imovine vrlo su složeni.
Politički otpor – porez se često doživljava kao kažnjavanje uspjeha.
Upitna učinkovitost – prihodi od poreza ponekad ne opravdavaju troškove provedbe.
Porez na bogatstvo između pravde i izazova
Porez na bogatstvo ostaje jedno od najkontroverznijih poreznih pitanja u Europi, zaključuje Profitiraj. Dok ga jedni vide kao sredstvo za pravedniju raspodjelu, drugi upozoravaju na bijeg kapitala i složenu provedbu. Budućnost ovog poreza uvelike će ovisiti o političkoj volji i gospodarskim kretanjima, piše financa.