Isključivanje politike iz javnih preduzeća može biti na papiru, ali ako govorimo o realnoj slici Bosne i Hercegovine, ona služe baš da bi se politički povezivali određeni subjekti i partije, odnosno kao plijen pobjedničkih partija.

Kako će se uraditi depolitizacija javnih poduzeća ako nema depolitizacije podjele plijena? Na to još niko nije dao odgovor i o tome nema govora. Bolje upućeni tvrde da je depolitizacija nemoguća misija, bez obzira što je to jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

Podobni, a ne sposobni!

- To mora biti moguće. Međutim, nažalost vidimo da se na tom pitanju ništa ne radi. Pa tako preduzeća ne da se ne restruktuiraju, već se naprotiv čini da je uticaj politike sve jači. Ono što je sporno je zapošljavanje podobnih kadrova, budući da zakonodavstvo u cijeloj državi nije jednako. U jednom dijelu države ne postoji obaveza raspisivanja konkursa za zapošljavanje u javna preduzeća, već se primaju onako kako to političkim partijama odgovara. U drugom dijelu države tamo gdje postoji ta obaveza, oni su naravno obesmišljeni, tako da se i kroz konkursne procedure mogu primiti podobni kadrovi. Također, ono što je bitno je naglasiti da se kadrovi ne primaju samo na osnovne pozicije, već se to kreće od vrha ka dnu. Od rukovodećih pozicija ka najnižim. Na rukovodeće se postavljaju stranački funkcioneri, koji dalje provode stranačku volju u tim preduzećima, kaže istraživač za pravne poslove Damjan Ožegović.

Depolitizacija javnih preduzeća prema mišljenju Ivane Korajlić, trenutno je nemoguća misija, jer bi to podrazumijevalo višegodišnje reforme, koje su u Bosni i Hercegovini izostale. Dosad su, kako je navela, stranački i osobni interesi bili iznad interesa države i građana.

- To će biti najveći kamen spoticanja. Sve stranke žele kontrolu nad javnim preduzećima. To je prva tačka u raspodjeli unutar koalicija nakon izbora. Nisu ispunjavali to ni kada su imali uslove u aranžmanima sa MMF-om, gdje su bila značajna sredstva za opstanak budžeta, pa sumnjam da će tu biti motivacije za ispunjavanje EU prioriteta, navodi Ivana Korajlić iz Transpareny internationala.

Začarani krug

Stranačka zapošljavanja u javnim preduzećima nisu jedini vid kršenja zakona koji se odnosi na javni sektor u Bosni i Hercegovini.

- Jedan od načina iskorištavanja javnih preduzeća je putem izvlačenja novca kroz naprimjer javne nabavke gdje se privilegovanim firmama daju postupci bez ikakve konkurencije, po mnogo većim cijenama od realnih. Privilegovane firme dalje novac vraćaju u političke partije, u prvom redu za vrijeme političih kampanja, naveo je Ožegović.

Depolitizacija i povećanje efikasnosti javnih preduzeća jedna je od ključnih reformi koje su vlasti obećale provesti. U dokumentu se navodi i da je više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu, koja zapošljavaju oko 80.000 ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.

H. Ž.