Banke u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) suočavaju se s vjerojatno novim porastom nekvalitetnih zajmova (NPL) kao posljedica pandemije koronavirusa (COVID-19), kaže najnoviji NPL monitor Bečke inicijative za regiju CESEE, a prenosi Indikator.ba. To se događa nakon konstantnog smanjenja omjera kreditne nesposobnosti u cijeloj regiji tokom posljednjih nekoliko godina, dok su se banke borile s naslijeđem međunarodne financijske krize 2008. godine. Prema izvješću, banke u regiji danas su u boljoj formi za suočavanje sa šokom i porastom NPL-a. Imajući u vidu dosad neviđenu prirodu trenutne krize, još uvijek postoji neizvjesnost koliko će dubok utjecaj imati na banke i šire ekonomije, mada kao što izvještaj kaže 'blokade provedene u svim jurisdikcijama donijet će makroekonomske i sektorske kontrakcije, s vjerojatno novim porastom NPL-a'. Predviđaju se tri vala novih NPL-ova, iako će to ovisiti o napretku pandemije i brzini oporavka ekonomije. Predviđa se trenutno prilagođavanje 'šiljaka' u četvrtom kvartalu 2020., nakon čega slijedi drugi, sporiji i rašireniji val iz drugog kvartala 2020. Zatim će uslijediti treći val krajem 2021., 'koji je posljedica udarnih efekata kvarova između sektora i kroz lance snabdijevanja'. Izvješće je također predložio niz mjera koje bi banke morale poduzeti kako bi spriječile da klijenti 'u riziku' ne postanu uznemireni i tako smanje negativni utjecaj na njihove kreditne portfelje. To započinje sa pregledom njihovih kreditnih portfelja i prikupljanjem podataka o zajmoprimcima i relevantnim sektorima koji su pogođeni pandemijom, kroz izradu modela testiranja otpornosti na stres i izradu akcijskog plana za ublažavanje utvrđenih rizika. Prema podacima Bečke inicijative, najmanje učešće NPL-ova u ukupnim bankarskim kreditima u regiji jugoistočne Europe, imale su Slovenija i Srbija sa stopama od 3,4 procenta i 4,1 posto, respektivno. Albanija i dalje ima najveći obim nekvalitetnih kredita, sa koeficijentom od 8,4 posto na kraju decembra, a slijede BiH sa udjelom NPL-ova od 8,0, Bugarska sa 7,6 i Hrvatska sa 7,0 posto. Obim NPL-ova u regiji središnje, istočne i jugoistočne Europe smanjen je lani za 8,2 posto u odnosu na godinu ranije, na 33,8 milijardi eura. Prosječno učešće problematičnih u ukupnim bankarskim kreditima u regiji iznosilo je 3,8 posto, što je za 1,1 postotni poen manje nego prethodne godine.