Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH nedavno su javnost informirali kako je Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za ovaj entitet, riješen i položaj trase za nastavak gradnje na jugu Mostara, točnije poddionica Mostar jug – tunel Kvanj, pozivajući se pritom na odluku Vlade FBiH od 12. prosinca 2018. kojom je utvrđen javni interes kao preduvjet za početak postupka eksproprijacije.

Istaknuto je i kako je od ukupno 377 parcela predviđenih za eksproprijaciju, dosad u potpunosti sporazumno izuzeto ukupno njih 217, dok se za još 160 vodi postupak.

Od ukupno 229 predmeta eksproprijacije, navodno je sporazumno završeno 147 ili 64 posto predmeta. Od 229 potrebnih rješenja o eksproprijaciji, navedeno je, do petog mjeseca ove godine je doneseno 177 ili 77 posto, dok se još čekaju ukupno 52 rješenja o eksproprijaciji koje je potrebno da donese Grad Mostar, s obzirom da je zbog pandemije postupak usporen. 

Manipulacije

- Na trasi buduće poddionice od ukupno 229 predmeta eksproprijacije, šest stranaka se protivi izgradnji autoceste, što statistički čini 2,62 posto. U katastarskoj općini Ortiješ koja obuhvaća naselja Ortiješ i Lakševine od 94 predmeta eksproprijacije, 71 predmet je riješen. Ovdje niti jedan od završenih predmeta nije upućen sudu na odlučivanje zbog spora o naknadi za ekspropirano zemljište. Dosad je za otkup na ovoj dionici utrošeno 7.411.965,70 KM, istaknuto je. 

Navedeno je i kako postoji mali broj nezadovoljnih građana nastoji iskoristi od strane pojedinaca koje prije svega imaju za cilj usporavanje izgradnje autoceste na prostoru Hercegovine.

S druge strane, iz Udruge mještana tvrde kako postoje zakonske prepreke za gradnju poddionice, navodeći da Autoceste FBiH manipuliraju dokumentacijom i iskorištavaju nefunkcionalnost Vlade Federacije za provođenje protuzakonitih aktivnosti. Kažu kako je JP Autoceste Federacije BiH u svome priopćenju nevješto pokušalo dezinformirati javnost prezentiranjem statističkih pokazatelja koji se odnose na eksproprijaciju zemljišta i broj sklopljenih ugovora za preuzimanjem zemljišta od domicilnog stanovništva.

- Hvale se kako za niti jedan od završenih predmeta nije upućen zahtjev sudu od vlasnika izvlaštenog zemljišta na odlučivanje zbog spora o naknadi, dok zaboravljaju spomenuti da je u pouci o pravnom lijeku decidno navedeno kako se protiv zaključka o eksproprijaciji ne može izjaviti žalba u skladu s članom 220. Zakona o upravnom postupku. Usput su u zaključku o zakazivanju uviđaja radi izvršenja postupka potpune eksproprijacije zemljišta ustvrdili kako nema zakonskih prepreka za provođenje postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, poručuju.

Greška u koracima

Kažu i kako Autoceste FBiH nisu dale odgovore na krucijalna pitanja iz domene legislative i poštovanja pravilnika, procedura i zakona koji uređuju izgradnju autoputova koji se opetovano krše i ignoriraju. JP Autoceste, prema njihovim navodima, prezentiralo je suglasnost Ministarstva obrane BiH za provođenje prethodnog postupka za izgradnju autoceste koja nema veze sa spornom lokacijom aerodroma Ortiješ. 

- Pomenuta suglasnost se odnosi na poddionicu Buna-Stanojevići koja je nevještim falsifikatom i poturanjem pokušana da se predstavi kao poddionica na lokalitetu Aerodroma Ortiješ. Ministrica obrane Marina Pendeš upozorila je Mostar da je njihov zahtjev za potpunom eksproprijacijom zemljišta (pista za slijetanje) za Ministarstvo odbrane BiH neprihvatljiv uz obrazloženje da nije dostavljena prava dokumentacija i da nije dostavljen jasan elaborat sa svim parcelama. Indikativno je da u djelovanju JP Autocesta FBiH i zainteresiranih institucija i službi sve vrvi od krive dokumentacije, nepotpunih elaborata, pogrešnih poddionica, krivotvorenih nepostojećih javnih rasprava sa domicilnim stanovništvom na što ukazuje i Ministrica Pendeš, navodi se. 

Koordinacija navodi kako u odgovoru reprezentima Službe za nekretnine Grada Mostara iz JP Autoceste FBiH prezentiraju lažnu suglasnost Ministarstva obrane BiH od 20. studenoga 2017. koja se odnosi na poddionicu Stanojevići, a koja je udaljena više od dvadeset kilometara od lokacija Ortiješ.

Navode i kako svi dokazi i činjenice ukazuju da je sporna dionica ustvari politička dionica, trasirana vaninstitucionalno, bez javne rasprave s domicilnim stanovništvom i urađene studije utjecaja na okoliš i ljude, odnosno bez suglasnosti Predsjedništva BiH za eksproprijacijom zemljišta na lokaciji Ortiješ za koji nisu nadležni ni Vlada, ni Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

D.A.