Na Koridoru 5C, od planiranih 337 trenutno je izgrađeno 138 kilometara autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH), a na sedam trenutno aktivnih gradilišta izvode se radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara. 

U Mađarskoj je koridor potpuno dovršen, dok je u Hrvatskoj izgrađeno 83,6 kilometara do Svilaja, odnosno do granice s Bosnom i Hercegovinom, a preostalo je još pet kilometara prema granici s Mađarskom. Dionica je trenutačno u izgradnji, a završetak radova očekuje se na proljeće 2025. godine. Što je još potrebno napraviti da bi profunkcionirao ovaj jedan od ključnih europskih prometnih koridora?, piše Bloomberg Adria.

Plan Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je da se sjeverni dio Koridora 5C u potpunosti završi do druge polovice 2026. godine, a cijeli koridor do 2030. godine.

Autocesta na Koridoru 5C predstavlja najvažniji infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu. Uvrštavanje tog koridora u europsku mrežu koridora jasno ukazuje na njegovu širu važnost, posebno za zemlje srednje Europe. Regionalni značaj tog koridora dodatno će porasti izgradnjom autoceste na Jadransko-jonskom koridoru, čime će se osigurati sigurniji i brži put prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.

Značaj tog koridora također je vidljiv u razvoju kapaciteta luke Ploče, što će rezultirati povećanjem prometa kontejnera i rasutih tereta.

Na sjevernom dijelu Koridora 5C, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, radovi na svim dionicama započet će do kraja godine, s ciljem da se završetak radova na tom dijelu postigne do 2026. godine, čime će se rasteretiti sadašnja magistralna cesta M-17, uz sve ostale prednosti koje izgradnja autoceste donosi.

Intenziviranje izgradnje kroz Hercegovinu

Iz Autocesta FBiH su za Bloomberg Adriju izjavili kako je trenutno aktivno nekoliko gradilišta, gdje se izvode radovi na ukupno 55 kilometara, uključujući dionice Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca te tunel Kvanj – Buna.

"U nadolazećem razdoblju najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, što je prioritet radi povezivanja s Hrvatskom. Natječaji za najkompleksnije dionice, kao što su Tunel Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug, već su raspisani, a početak radova očekuje se do kraja ove godine", rekli su.

Podsjećamo, Savezni parlament potvrdio je odluku o dionici Mostar sjever – Mostar jug, točnije o zaduženju kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 220 milijuna eura, čime su osigurana sredstva za nastavak izgradnje novih 15 kilometara. Unatoč optimizmu, valja napomenuti da ta poddionica trenutno nema urbanističku dozvolu.

Direktor Autocesta FBiH Denis Lasić nedavno je izjavio da je Koridor 5C ključna investicija za državu, koja će ojačati gospodarstvo, društvene odnose i regionalnu integraciju, te da bi jedna od ključnih dionica Mostar Jug – Tunel Kvanj mogla biti puštena u funkciju do kraja 2028. godine.

S izgradnjom dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj većina autoceste bit će stavljena u funkciju, čime će se pružiti snažan poticaj za razvoj gospodarstva Hercegovine i cijele Federacije. Lasić je podsjetio da su odabrane tvrtke koje će nadzirati gradnju dionice od Mostara jug do tunela Kvanj.

Taj projekt od javnog interesa imat će značajan utjecaj na grad Mostar i širu zajednicu. Financijer projekta izgradnje Koridora 5C je pouzdan partner EBRD koji je osigurao 60 milijuna eura i pruža punu podršku brzoj provedbi projekta. Odluka Glavnog odbora EBRD-a o isplati sredstava donesena je krajem godine, a čeka se okončanje natječaja.

Europska unija također je podržala taj projekt s bespovratnim sredstvima u iznosu od 30,33 milijuna eura. Interna provjera EBRD-a preporučila je izradu dodatnih studija koje će pružiti bolje odgovore na pojedine segmente projekta, poput okolišnih i društvenih utjecaja, no to ne utječe na dinamiku projekta.

Važno je napomenuti da je Vlada Federacije BiH u srpnju 2023. ponovno razmatrala trasu na tom dijelu Koridora 5C i potvrdila je u skladu s Prostornim planom područja od posebnog značaja za Autoceste FBiH na koridoru 5C, usvojenim u Parlamentu FBiH, te neće biti nikakvih izmjena trase.

"Izgradnja te dionice donijet će višestruke koristi, poput poboljšanja usluga prijevoza, smanjenja prometa na lokalnim cestama, poboljšanja pristupa regionalnoj prometnoj infrastrukturi i turističkim središtima", rekao je Lasić.

Brojne su koristi za stanovnike južnih mostarskih naselja kroz koja prolazi ta dionica duga 9,2 kilometra. Osim brže komunikacije prema jugu i Sarajevu, lokalna zajednica će, u skladu s najboljim principima društvene odgovornosti, dobiti novi vodovod, kanalizaciju i druge infrastrukturne objekte značajne za lokalne stanovnike, čime će se značajno poboljšati životni standard.

Deveti najduži tunel u Europi

Što se tiče zahtjevnog projekta tunela Prenj, rok za dodjelu ugovora za izvođača radova istječe u prosincu ove godine. Izgradnjom tunela Prenj skratit će se putovanje između Mostara i Sarajeva, koje trenutno iznosi 113 kilometara magistralnim putem, na 82 kilometra autocestom. Tunel Prenj, dug gotovo 11 kilometara, bit će tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti bosanskohercegovačkog građevinarstva. S pristupnim dionicama koštat će 560 milijuna eura, a izgradnja bi trebala trajati šest i pol godina. Tunel će se nalaziti na dionici Koridora 5C između Konjica i Mostara te će biti najduži tunel na Koridoru, deveti najduži u Europi i 30. najduži na svijetu.

Kada je riječ o drugim dvjema dionicama od značaja, od Mostara jug do Bune, treba spomenuti da je upravo 4. listopada potpisan Ugovor o izgradnji poddionice Tunel Kvanj – Buna dužine 5,1 kilometara, koja se povezuje s poddionicom Buna – Počitelj, dovršenom prije tri godine.

Poddionica Tunel Kvanj – Buna nalazi se na dionici Mostar jug – Buna. U sklopu te poddionice izgradit će se i priključna prometnica na dijelu Buna – Rotimlja, dužine 1414 metara, gdje će se nalaziti i privremeno naplatno mjesto. Za dionicu Mostar sjever – Mostar jug u izradi je glavni projekt.

Kako su izjavili iz Autocesta FBiH, to predstavlja novi ekonomski i razvojni poticaj za Bosnu i Hercegovinu.

"Ovo je važan dan kako za Hercegovinu tako i za cijelu našu zemlju, jer tim potpisivanjem započinje novi investicijski ciklus u kojem ćemo zajedničkim naporima, baš kao i do sada, realizirati nove projekte autoceste na Koridoru 5C, koji su također novi ekonomski i razvojni poticaj za Bosnu i Hercegovinu. Osim te poddionice, u idućih mjesec dana potpisat ćemo i ugovor o izgradnji poddionice Mostar jug – tunel Kvanj i time u potpunosti pokrenuti građevinski sektor u južnoj Hercegovini", izjavio je prilikom potpisivanja ugovora Lasić.

Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Tunel Kvanj – Buna iznosi 125.231.549,16 eura bez PDV-a, a financirat će se sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) te bespovratnim sredstvima Europske unije osiguranim u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).

Rok za završetak izgradnje poddionice Tunel Kvanj – Buna je 30 mjeseci.

Poddionica Tunel Kvanj – Buna duga je 5,10 kilometara i dio je dionice Mostar jug – Buna. Poddionica započinje otvorenom trasom prije ulaska u tunel Kvanj.

Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel kojem će desna tunelska cijev biti duga 2645 metara, a lijeva 2720 metara. Poddionica prolazi kroz brdo Kvanj, zatim vijaduktom Rotimski potok dugim 330 metara prelazi Rotimski potok i završava u mjestu Stanojevići, neposredno prije odmorišta Rotimski potok, gdje se spaja s izgrađenom dionicom Buna – Počitelj.

Neposredno prije završetka te poddionice izgradit će se nadvožnjak Rujevice visok 44 metara kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između mjesta Stanojevići i Gubavica. U sklopu izgradnje te poddionice planirana je i izgradnja priključne prometnice na cesti Buna – Rotimlja, dužine 1414 metara, s privremenim naplatnim mjestom.

Most Hercegovina

Na poddionici Počitelj – Zvirovići 4. rujna otvoren je most Hercegovina, jedan od najvećih i najsloženijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru 5C i jedan od najviših mostova u tom dijelu Europe. Dužina te poddionice iznosi 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. LOT 1 čini trasa autoceste duža od 10 kilometara, na kojoj se nalaze značajni objekti Petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, interregionalno čvorište, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. LOT 2 je impresivni most Hercegovina, dug 980 metara.

Stupovi mosta, koji prelazi rijeku Neretvu, visoki su 92, 97, 92, 91, 88 i 66 m, što ga čini najvišim mostom na Koridoru 5C i jednim od najviših mostova u tom dijelu Europe. Otvorenjem poddionice Počitelj – Zvirovići i mosta Hercegovina, taj dio BiH izravno će se povezati s Europskom unijom, odnosno graničnim prijelazom Bijača.

"Važnost tog projekta leži u tome što će potaknuti gospodarski razvoj i stvoriti uvjete za napredak ovog dijela zemlje", izjavili su iz Autocesta FBiH.

Koridor kroz Republiku Srpsku

Treba napomenuti da dio Koridora prolazi i kroz Republiku Srpsku (RS), čiji je nastavak radova trenutno obustavljen. Srpski premijer Radovan Višković izjavio je prije nekoliko mjeseci da Europska banka za obnovu i razvoj zbog političke situacije u BiH trenutačno ne može financirati Koridor 5C kroz Republiku Srpsku. Dio Koridora 5C koji prolazi kroz Republiku Srpsku dug je 46,6 kilometara, a njegova je izgradnja podijeljena u tri faze, od kojih je jedna završena, dok su druga i treća u fazi izgradnje. Treća se odnosi na cestu prema graničnom prijelazu Svilaj i njena bi gradnja trebala uskoro započeti.

Višković je kazao da su iz EBRD-a poručili kako su i dalje zainteresirani financirati taj projekt, ali da će RS morati tražiti druge načine za njegov završetak.

Naglasio je da RS trenutačno ima oko 120 kilometara izgrađenih autocesta te da se provode projekti s kineskim izvođačima na dijelu autoceste prema Beogradu, dok radovi na zaobilaznici oko Doboja teku prema planu.

Na dijelu Koridora 5C kroz RS, oko dobojske zaobilaznice, početkom godine izvođeni su najzahtjevniji radovi, a iz kompanije Integral inženjering tvrdili su da se radovi odvijaju u skladu s predviđenom dinamikom te da bi ta dionica trebala biti dovršena do kraja iduće godine. Dionica je duga 5,6 kilometara, od Rudanke do izlaza iz tunela Putnikovo brdo 2, te uključuje most preko rijeke Bosne, dug 328 metara, dva tunela s dvjema cijevima ukupne dužine oko dva kilometra i vijadukt dug 250 metara.

U Autoputevima RS, koji su investitori na tom projektu, nedavno su izjavili da je, zaključno s krajem ožujka ove godine, na glavnoj trasi dovršeno oko 75 posto nasipa i 60 posto iskopa, dok je na mostu Kostajnica dovršeno ukupno 84 posto posla.

Mađarska je u potpunosti dovršila svoj koridor

Trasa autoceste A1 na Koridoru 5C projektirana je u skladu s TEM standardima, s dvjema odvojenim kolničkim trakama, svakom s dvjema prometnim trakama, voznom i preticajnom, za svaki smjer te po jednom zaustavnom trakom za prisilno zaustavljanje u svakoj kolničkoj traci.

Na autocesti A1 nalazi se Centar za održavanje i nadzor prometa u Bosni i Hercegovini, najvažniji objekt na autocesti A1, koji služi za smještaj jedinica za održavanje, nadzor i upravljanje prometom na autocesti u skladu s direktivom Europske komisije 2004/54/EC. Koridor 5C definiran je na konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine, a povezuje Panonsku nizinu i područje Dunava sa središnjim Jadranom. Proteže se od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva, do luke Ploče. Mađarska je u potpunosti dovršila svoj koridor, a zadnja dionica izgrađena je u proljeće ove godine. Preostalo je još nekoliko kilometara koji nisu pušteni u promet prema granici s Hrvatskom, jer se čeka dovršetak hrvatskog dijela koridora.

U Hrvatskoj je izgrađeno 83,6 km do Svilaja, odnosno do granice s Bosnom i Hercegovinom, a preostalo je još pet kilometara prema granici s Mađarskom. Dionica je trenutačno u izgradnji, a završetak radova očekuje se na proljeće 2025. godine.

Nešto više od trećine koridora 5C u BiH je izgrađeno, ali se ističe kako je koridor kroz BiH ujedno najduži te prolazi kroz najzahtjevniji teren, piše Bloomberg Adria.